On je, ukazavši na to da su radovi u Srbiji brzo napredovali, dao obećanje da će do 2025. godine linija Beograd–Budimpešta biti u funkciji.
Brnabić je istakla da je ponosna na ovaj projekat, koji će mnogo uticati na kvalitet života građana, i kao primer navela da će studenti iz Beograda sada mnogo lakše putovati na fakultet u Novom Sadu.
Ovo je nova, drugačija Srbija, podvukla je premijerka i najavila da će se u budućnosti brzim vozom ići i do Niša i Preševa.
Pruga od Beograda do Novog Sada dužine 74,9 kilometara, koju su gradile kineske i ruske kompanije zajedno sa domaćim podizvođačima, deonica je buduće brze pruge od Beograda do Budimpešte.
Vrednost radova na delu pruge od Beograda do Novog Sada iznosila je 935 miliona dolara.
Brzi voz “Soko” počeće u nedelju redovno da saobraća za putnike od Beograda do Novog Sada, a vozna karta u jednom pravcu koštaće u promotivnom periodu 300 dinara, dok će prevoz dece do sedam godina biti besplatan.
Prugu su testirale merna kola nemačkih železnica i 21. januara dostignuta je brzina od 201,5 kilometara na sat.
Izgradnja brze pruge Beograd–Budimpešta najveći je i najznačajniji infrastrukturni projekat u ovom delu Evrope. Buduća brza pruga do Budimpešte deo je globalne inicijative Kine „Pojas i put“ za infrastrukturno povezivanje Evrope i Azije, a kada bude završena vozom će se na toj relaciji putovati manje od tri sata.
Radovi u Srbiji počeli su u avgustu 2017. izgradnjom najvećih infrastrukturnih objekata na trasi pruge, tunela i vijadukta “Čortanovci” na deonici Stara Pazova–Novi Sad, koju je gradila ruska kompanija “RŽD Internešnel”.
Vrednost celog projekta gradnje pruge za velike brzine kroz Srbiju od Beograda do Subotice (Kelebije) iznosi približno 2,2 milijarde dolara, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita Ruske Federacije i kineske „Eksim banke“, uz učešće budžeta Srbije.
Deonicu od Beograd Centra do Stare Pazove, u dužini od 34,5 kilometara, gradio je konzorcijum kineskih kompanija „China Railway International Company“ i „China Communications Construction Company“. Vrednost ugovora iznosila je 350,1 milion dolara.
Deonica Stara Pazova–Novi Sad, koju su gradili Rusi, duga je ukupno 40,4 kilometra, od čega je otvorena pruga 36,2 kilometra, a tunel i vijadukt “Čortanovci” 4,2 kilometra.
Projekat se finansirao iz ruskog kredita za modernizaciju srpskih železnica.
Na trećoj deonici, od Novog Sada do Kelebije, radovi su počeli 22. novembra 2021. i ona će biti duga 108,1 kilometar. Radove izvode iste kineske kompanije koje su bile na deonici Beograd–Stara Pazova. Vrednost ugovora je 1,16 milijardi dolara.
Ugovoreni rok za završetak radova na deonici Novi Sad–Kelebija je 33 meseca, odnosno do kraja 2024. godine.
Očekuje se da će Mađari svoju deonicu brze pruge od granice do Budimpešte završiti polovinom 2025. godine.
U okviru izgradnje pruge za velike brzine između Novog Sada i Subotice, biće izgrađeno ukupno 56 objekata. Projektom je predviđena rekonstrukcija devet železničkih stanica (Novi Sad, Sajlovo, Kisač, Stepanovićevo, Zmajevo, Bačka Topola, Žednik, Naumovićevo i Subotica), kao i tri nove stanice sa staničnim kapacitetima (Rumenka, Vrbas i Lovćenac).
Izgradnja pruge za velike brzine Beograd–Budimpešta prvi je prekogranični projekat u okviru saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, koji zajednički realizuju Srbija, Mađarska i Kina.