18. jun

18. jun

18/06/2019 Off By BERB

–1853. Umro srpski pisac Branko Radičević. Njegovi posmrtni ostaci 1883. preneti iz Beča i sahranjeni na Stražilovu.


1583. U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja.

 

1812. Rođen ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov.

 

1812. Kongres SAD usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji zbog nametnutih trgovinskih ograničenja.

 

1815. Britanska armija feldmaršala Artura Velzlija, vojvode od Velingtona i pruske snage feldmaršala Gebharda Leberehta fon Blihera kod Vaterloa u Belgiji potukle vojsku francuskog cara Napoleona I Bonaparte. Poraz primorao Napoleona da 22. juna drugi put abdicira, posle čega je zatočen na ostrvo Sveta Jelena u Atlantiku, gde je umro 1821.

 

1823. Posle gušenja ustanka protiv njegove vladavine i gubitka Brazila 1822, kralj Žoao VI poništio portugalski Ustav, na čije ga je proglašenje prisilio pritisak građanske revolucije 1820.

 

1839. – Osnovana Prva beogradska gimnazija

 

–1853. Umro srpski pisac Branko Radičević. Njegovi posmrtni ostaci 1883. preneti iz Beča i sahranjeni na Stražilovu.

 

1868. Rođen mađarski ratni zločinac admiral Mikloš Horti de Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. diktatorski vladao na čelu profašističkog režima s titulom “kraljevski regent Mađarske”. Mađarsku uveo u Drugi svetski rat, odgovoran za istrebljenje Jevreja u Mađarskoj i posebno Srba u Vojvodini. Umro 1957. u Portugaliji i izbegao sudsku odgovornost, a Jugoslavija ga proglasila ratnim zločincem.

 

1881. Rusija, Austrija i Nemačka potpisale tajni savez “Ligu tri cara”.

 

1882. Rođen bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Posle rezolucije Informbiroa pokušao je da očuva prijateljstvo i saradnju s Beogradom.

 

1884. Rođen francuski političar Eduar Daladje, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Nemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku.

 

1894. – Pušten u saobraćaj prvi električni tramvaj u Beogradu na relaciji Ulica kralja Milana – Topčider

 

1928. Norveški polarni istraživač Rual Amundsen, prvi čovek koji je osvojio Južni pol, nestao tokom leta avionom iznad Severnog ledenog okeana, u pokušaju da pronađe nestalu italijansku ekspediciju.

 

1932. – Rođen Angel Šurev, dirigent Rimske opere i Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, Beogradske filharmonije, Simfonijskog orkestra i Hora Doma JNA u Beogradu

 

1936. Umro ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Umro 1936. u vreme Staljinove vladavine, pod nerasvetljenim okolnostima.

 

1940. Francuski general Šarl de Gol u Drugom svetskom ratu iz Londona uputio radio-poruku zemljacima da se odupru okupaciji nacističke Nemačke i objavio da je on vođa “slobodnih Francuza”.

 

1940. Nemci u Drugom svetskom ratu zauzeli stateški značajnu francusku luku Šerbur.

 

1942. Rođen engleski muzičar Pol Mekartni, član grupe “Bitls”. Posle raspada te grupe 1972. nastavio samostalnu muzičku karijeru.

 

1947. – Rođena Vesna Pećanac, pozorišna, filmska i TV glumica

 

1953. Proglašena Republika Egipat s generalom Mohamedom Nagibom, vođom pobune kojom je 1952. sa vlasti zbačen kralj Faruk, kao predsednikom.

 

1965. Vazduhoplovni vicemaršal Ngujen Kao Ki, američki štićenik, preuzeo vlast kao premijer Južnog Vijetnama i pozvao na odlučniji rat protiv oslobodilačkog pokreta Vijetkong.

 

1968. Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

 

1972. Britanski putnički avion “trajdent” srušio se ubrzo po poletanju iz Londona. Poginulo 118 putnika i članova posade.

 

1975. Ubici kralja Saudijske Arabije, kraljevom sinovcu, princu Fejsalu Musaidu, javno odrubljena glava ispred palate Vlade u Rijadu.

 

1979. U Beču Leonid Iljič Brežnjev i Džimi Karter potpisali sporazum SSSR i SAD o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja.

 

1987. Izrael osudio odluku poglavara rimokatoličke crkve, pape Jovana Pavla II, da primi u audijenciju predsednika Austrije Kurta Valdhajma, umešanog u ratne zločine nacista u Drugom svetskom ratu.

 

1991. – Umro Milorad Dobrić, karikaturista

 

1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje 7.600 “plavih šlemova” u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

 

1994. – Umro Branko Petranović, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

 

1996. Savet bezbednosti UN ukinuo embargo na uvoz oružja u bivše jugoslovenske republike, uveden 25. septembra 1995. Ukidanje embarga značilo je suspenziju nadgledanja koje su NATO i Evropska unija vršili tri godine u Jadranskom moru. Tokom te operacije prekontrolisano oko 74.000 brodova.

 

1996. Dva dana posle prvog kruga predsedničkih izbora, predsednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin smenio ministra odbrane, generala Pavela Sergejeviča Gračova. U nastojanju da pridobije pristalice penzionisanog generala Aleksandra Ivanoviča Lebeda, trećeplasiranog u prvom krugu izbora, Jeljcin ga postavio za sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i pomoćnika šefa države za nacionalnu bezbednost.

 

1996. Benjamin Netanjahu preuzeo dužnost premijera Izraela kao najmlađi šef Vlade u istoriji te zemlje, posle izborne pobede njegove desničaske koalicije.

 

1997. Turski premijer Nedžmetin Erbakan, prvi islamista u istoriji moderne Turske na čelu Vlade, podneo ostavku, čemu je prethodio snažan pritisak tradicionalno sekularnog turskog armijskog vrha.

 

1998. Bivši komandant ustaškog koncentracionog logora Jasenovac i ratni zločinac Dinko Šakić stigao iz Argentine na zagrebački aerodrom, gde su ga hrvatski pravosudni organi službeno uhapsili i sproveli u istražni zatvor.

 

1999. Američki i ruski pregovarači postigli sporazum u Helsinkiju o učešću Rusije u mirovnim snagama na Kosmetu. Prema sporazumu, oko 3000 ruskih vojnika biće pridodato američkom, nemačkom i francuskom kontigentu, dok će manja ruska jedinica biti stacionirana na aerodromu “Slatina” u Prištini.

 

2010. – Umro Bogdan Bogdanović, arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, gradonačelnik Beograda.♦