17. april

17. april

17/04/2019 Off By BERB

–1941. – Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske vlade, šef diplomatije Aleksandar Cincar-Marković i general Radivoje Janković, potpisali su u Drugom svetskom ratu, u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu, akt o kapitulaciji oružanih snaga kraljevine Jugoslavije, koji im je izdiktirao nemački komandant, general Maksimilijan fon Vajks. Treći Rajh je nametnuo “bezuslovnu, potpunu i neograničenu” kapitulaciju, vojska Jugoslavije je uglavnom odvedena u zarobljeništvo, a zemlja podeljena između Nemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Jugoslovenska ratna flota pripala je Italiji, izuzev jedne podmornice, dve motorne torpiljerke, koje su umakle, i razarača “Zagreb”, koji su uspeli da potope poručnici bojnog broda – Milan Spasić i Sergej Mašera.


1421. – Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.

1492. – Kristofer Kolumbo dobio je saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži “Zapadni okean”. Na tom putovanju Kolumbo je otkrio američki kontinent.

–1790. – Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao je u pisanju “Deklaracije nezavisnosti”, a kao neumoran borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.


-1814. – U Ugrinama, kod Bribira rodio se botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu “Pančićeva omorika”. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.


1860. – Crna Gora i Otomansko carstvo, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.

1894. – Rođen je državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. godine i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. godine. Na XX kongresu KPSS podneo je referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica”, čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.

1895. – Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.

1916. – Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. godine postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena na takvoj dužnosti u svetu.

–1919. – Umro je srpski pisac i publicista Svetozar Ćorović, koji je sa srpskim piscima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo u Mostaru list “Zora”, unutar kojeg je ostvario plodan pripovedački i urednički rad. Bio je među vodećim srpskim nacionalistima koji su se borili protiv okupatorskog austrougarskog režima u Bosni i Hercegovini. U Prvom svetskom ratu je interniran i potom mobilisan. Otpušten je usled bolesti, a ubrzo je i umro. U svojim pripovetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući stilom koji se odlikuje živopisnošću i lakoćom kazivanja. Dela: romani “Stojan Mutikaša”, “Ženidba Pere Karantana”, “Majčina Sultanija”, zbirke pripovedaka “U časovima odmora”, “Moji poznanici”, “Brđani” i drame “Zulumćar”, “On”, “Adam-beg”, “Ajša”.


–1924. – Rođen je vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. godine. Autor je mnogobrojnih spomenika među kojima i sovjetskim ratnim veteranima na Avali.


 

 

 

–1941. – Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske vlade, šef diplomatije Aleksandar Cincar-Marković i general Radivoje Janković, potpisali su u Drugom svetskom ratu, u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu, akt o kapitulaciji oružanih snaga kraljevine Jugoslavije, koji im je izdiktirao nemački komandant, general Maksimilijan fon Vajks. Treći Rajh je nametnuo “bezuslovnu, potpunu i neograničenu” kapitulaciju, vojska Jugoslavije je uglavnom odvedena u zarobljeništvo, a zemlja podeljena između Nemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Jugoslovenska ratna flota pripala je Italiji, izuzev jedne podmornice, dve motorne torpiljerke, koje su umakle, i razarača “Zagreb”, koji su uspeli da potope poručnici bojnog broda – Milan Spasić i Sergej Mašera.


1941. – Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije, Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač “Zagreb” i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.

1957. – Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci egzila na Sejšelima. Iste godine Makarios je s britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. godine izabran je za predsednika Republike Kipar.

1961. – Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u “Zalivu svinja” u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.

1969. – Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo je ostavku posle kraha reforme nazvane “Praško proleće”. Zamenio ga je Gustav Husak.

1975. – Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.

1977. – U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

1983. – Indija je lansirala prvi veštački satelit.

1993. – U UN je usvojena rezolucija kojom je zaprećeno oštrijim sankcijama SR Jugoslaviji, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu.

1993. – Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989. godine.

1996. – SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.

1997. – Umro je Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993. godine.

2004. – U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas, Abdel Aziz al-Rantisi.

2007. – U masakru u studentskom domu na Tehničkom univerzitetu u Bleksburgu u Virdžiniji, ubijena su 33 studenta, a ranjeno njih 29. Napadač dvdesettrogodišnji student tog univerziteta Seng Hui Čo iz Južne Koreje, i sam je stradao u ovom najvećem masakru na jednom Univerzitetu u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

2010. – Umrla je američka filmska montažerka Didi Alen koja je radila na filmovima “Boni i Klajd”, “Pasje popodne”, “Serpiko” i “Boja novca”. Ona je 1967. godine postala prva montažerka koja se kao pojedinac iz svoje branše pojavljuje na špici filma “Boni i Klajd” za koji je nominovana za Oskara.

2014. – Umro je kolumbijski pisac i nobelovac Gabrijel Garsija Markes, jedan od najznačajnijih pisaca na španskom jeziku. Autor je brojnih književnih dela, a među najpoznatijima su “Sto godina samoće”, “Ljubav u doba kolere”, “Pukovniku nema ko da piše”, “Jesen patrijarha”.