24. decembar

24. decembar

24/12/2018 Off By BERB

–1883. – Rođen je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor s izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota, da bi potom stil izgradio na iskustvima postimpresionista, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi stvaralaštva približio se lirskoj apstrakciji.


1524. Umro portugalski moreplovac Vasko da Gama. 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro u Indiji.

–1798. Rođen poljski pisac Adam Mickijevič, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov ep “Pan Tadeuš”, u kom je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim delom poljskog romantizma.


1814. SAD i Velika Britanija potpisale mir u Gentu u Belgiji, okončavši rat počet 1812.

 

–1818. Rođen engleski fizičar Džejms Preskot Džul. Odredio toplotni ekvivalent eletrične struje i mehanički ekvivalent topline i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana “džul”.


1838. Pod pritiskom Rusije, Porte, i političkih protivnika u Srbiji knez Miloš Obrenović prihvatio tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast.

1863. U Kalkuti umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara XIX veka, poznat po romanu “Vašar taštine”.

–1863. Rođen Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Jašom Prodanovićem 1901. osnovao Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio na čelu te stranke. Bio ministar prosvete u vladi Nikole Pašića i jedan od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik novoformirane Demokratske stranke. Dva puta bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. i 1924.


1865. U mestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana rasistička organizacija belaca Kju Kluks Klan.

1871. Premijera Verdieve opere “Aida” održana u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.

–1883. – Rođen je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor s izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota, da bi potom stil izgradio na iskustvima postimpresionista, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi stvaralaštva približio se lirskoj apstrakciji.


1914. Nemački avion bacio bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

1942. Na nemačkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvršena uspešna proba nove rakete “zemlja-zemlja”, “FZG76”, kasnije poznate kao “Fau 1”.

1943. Američki general Dvajt Ajzenhauer imenovan, u Drugom svetskom ratu, za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

1944. U Novom Sadu izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom “Sabad Vajdašag”, koji je u septembru 1945. promenio naziv u “Mađar so”.

1951. Proglašeno Ujedinjeno kraljevstvo Libija sa emirom el-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.

–1982. Umro francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje “Traktat za socijalistički realizam”. U Drugom svetskom ratu, uz Elijara, najistaknutiji pesnik Pokreta otpora.


1989. Svrgnuti premijer Paname, general Antonio Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.

1994. Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dve osobre i uzeli za taoce njih 239.

1995. Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

1996. Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora jake policijske snage intervenisale u centru Beograda da bi razdvojile pristalice predsednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije “Zajedno”. Pred početak mitinga iz pištolja teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.

1997. Muslimanski fundamentalisti u dva masakra ubili 59 civila u Alžiru.

1999. “Mali princ” Antoana de Sent Egziperija proglašen za knjigu veka u Francuskoj.

2000. Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 osoba.♦