10. septembar

10. septembar

10/09/2017 Off By

–1506 – Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništene u Drugom svetskom ratu.


 

 

 

 

–1592 – Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Monten, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku (tri knjige “Eseja”, “Dnevnik putovanja”).


1598 – Umro je Filip II, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555), a nakon povlačenja svog oca Karla V (1556), kralj Španije, Sicilije i Sardinije. Apsolutista i fanatični katolik svojom politikom izazvao je ustanak u Holandiji, koji je doveo do nezavisnosti severne pokrajine (1581). Pobedio je tursku flotu kod Lepanta 1571, ali je pohod njegove “nepobedive armade” (1588) na Englesku završio katasrofalnim porazom.

1759 – Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvebeka pobedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.

1788 – Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.Grad su osnovali 1626. holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a dvadesetak godina kasnije zauzeli su ga Englezi i dali mu naziv Njujork u čast vojvode od Jorka, kasnije engleskog kralja.

–1819 – Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.


 

–1842 – Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj suustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.


 

 

 

–1874 – Rođen je austrijski kompozitor Arnold Šenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja – dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera “Mojsije i Aron”, simfonijska poema “Peleas i Melisandra”, kantate “Gurelider” i “Preživeli iz Varšave”).


1882 – Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile suegipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.

1908 – Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom je prošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.

1922 – U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu – 58 stepeni Celzijusa.

1923 – General Migel Primo de Rivera izvršio je, uzodobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

1955 – SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971 – U njujorškom zatvoru Atika poginuli su 31 zatvorenik i 11 zatvorskih čuvara, kada su pripadnici američke policije i Nacionalne garde intervenisali da smire petodnevnu pobunu u zatvoru.

–1977 – Umro je američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski. Vodio je Njujoršku filharmoniju od 1946. do 1950, a 1962. osnovao je Američki simfonijski orkestar. Napisao je knjigu “Muzika za sve nas”, koja je prevedena na skoro sve svetske jezike.


1989 – U Kejptaunu su održane do tada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru
prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991 – SSSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.

–1992 – Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins dobitnik Oskara za film “Prijateljsko ubeđivanje”.


1993 – Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.

1998 – Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.

–1999 – U Beogradu su umrli doajen srpskog novinarstva Predrag Milojević i istaknuti filmski reditelj Vladimir Pogačić.


1999 – U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dve nedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.

2000 – Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.

2001 – Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da je vođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.

2006 – Bombaš samoubica usmrtio je u Bagdadu 114 osoba, uletevši svojim kombijem u gomilu šiitskih Muslimana.

2010 – Beogradski univerzitet obeležio je 202. godine postojanja.♦