
10. oktobar
10/10/20161985. – Umro je Orson Vels, reditelj, glumac, scenograf, novinar i romansijer. Režijom je počeo da se bavi još na koledžu, režirajući Šekspirove drame. Njegov prvi film, “Građanin Kejn” (1941), delo je virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže. Izgradio je osobeni stil i uticao na niz američkih i evropskih reditelja. Svako njegovo delo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Filmovi: “Treći čovek”, “Veličanstveni Ambersonovi”, “Otelo”, “Dama iz Šangaja”, “Zrno zla”, “Proces”
680 – U stranačkim borbama koje su dovele do rascepa islamskog sveta na sunite i šiite, u bici kod Karbale, na Eufratu, ubijen je Husein (Hussein), pretendent na kalifski presto dinastije Alida. Kasnije je postao šiitski svetac.
1733 – Francuska je objavila rat austrijskom caru Karlu VI zbog njegove podrške knezu Avgustu III u nameri da postane poljski kralj, umesto francuskog kandidata Stanislava Lešćinskog. Rat za poljsko nasleđe trajao je do 1735.
1813 – Rođen je italijanski kompozitor Đuzepe Verdi (Giuseppe) uz Riharda Vagnera (Richard Wagner), najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. veka. Njegove opere “Aida”, “Otelo”, “Rigoleto”, “Travijata” i danas su ključna dela repertoara operskih kuća širom sveta.
1837 – Umro je francuski ekonomista Šarl Furije (Charles Fourier), socijalista-utopista. Pred kraj života stekao je značajan broj pristalica koji su širili i pokušavali praktično ostvariti njegovu ideju o eksperimentalnim zajednicama – falangama, kao prelaznom stupnju ka “društvu harmonije” (“Novi industrijski i društveni svet”, “Teorija četiri pokreta”).
1888 – Rođen je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, jedan od vodećih ideologa boljševika, funkcioner Kominterne. Zbog protivljenja Staljinovoj brutalnoj kolektivizaciji sela 1929. je isključen iz Politbiroa partije, uhapšen je 1937. i nakon montiranog procesa streljan 1938.
1901 – Rođen je švajcarski skulptor, slikar i grafičar Alberto Đakometi (Giacometti), poznat po nadrealističkim prostornim konstrukcijama (“Palata u 4 časa ujutro”) i ekstremno izduženim bronzanim ljudskim figurama (“Kola”, “Sedam figura i jedna glava”).
1911 – Kineski nacionalni vođa Sun Jat Sen (Yat) je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču. Time je završena vladavina kineskih careva koja je trajala 2.000 godina.
1913 – Završena je izgradnja Panamskog kanala dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean.
1917 – Brazil je u Prvom svetskom ratu objavio rat Nemačkoj, nakon što su Nemci torpedovali brazilske brodove.
1918 – Prva srpska armija pod komandom vojvode Petra Bojovića počela je operacije za oslobađanje Niša u Prvom svetskom ratu. Grad je zauzet 12. oktobra, a austrougarska vojska primorana je da se povuče ka severu.
1954 – Vijetnamski lider Ho Ši Min (Chi Minh) ušao je u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.
1964 – U Tokiju su otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.
1970 – Umro je francuski političar Eduar Dalađe (Edouard Daladier). Kao premijer Francuske potpisao je Minhenski sporazum 1938. kojim je Hitleru omogućeno da Sudetsku oblast u Čehoslovačkoj pripoji Nemačkoj.
1975 – Čuvene filmske zvezde Ričard Barton (Rićard Burton) i Elizabet Tejlor (Elizabeth Taylor) venčali su se po drugi put. Sledeće godine ponovo su se razveli.
1980 – U katastrofalnom zemljotresu u Alžiru poginulo je 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam je ostalo bez domova.
1982 – SAD su uvele sankcije protiv Poljske zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat “Solidarnost”.
1985 – Umro je američki filmski i pozorišni glumac Jul Briner (Yul Brynner), dobitnik Oskara za ulogu u filmu “Kralj i ja”, mjuzikl u kojem je godinama igrao i u pozorištu (“Deset božjih zapovesti”, “Anastasija”, “Braća Karamazovi”, “Sedmorica veličanstvenih”).
1985. – Umro je Orson Vels, reditelj, glumac, scenograf, novinar i romansijer. Režijom je počeo da se bavi još na koledžu, režirajući Šekspirove drame. Njegov prvi film, “Građanin Kejn” (1941), delo je virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže. Izgradio je osobeni stil i uticao na niz američkih i evropskih reditelja. Svako njegovo delo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Filmovi: “Treći čovek”, “Veličanstveni Ambersonovi”, “Otelo”, “Dama iz Šangaja”, “Zrno zla”, “Proces”..
1990 – SSSR i Nemačka su potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Nemačke do kraja 1994. U Istočnoj Nemačkoj bilo je stacionirano 380.000 sovjetskih vojnika sa 220.000 članova porodica.
1991 – Skupština Srbije donela je odluku da republička zastava bude trobojka, bez komunističkog simbola, zvezde petokrake.
1995 – Izrael je, u skladu sa mirovnim sporazumom sa Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.
2000 – Umrla je Sirimavo Bandaranaike, bivši premijer Šri Lanke (1960-1977) i prva žena premijer na svetu. Bila je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.
2001 – Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Amerikanci Džordž A. Akerlof, A. Majkl Spens i Džozef E. Stiglic. Svojom “analizom tržišta sa asimetričnim informacijama”, oni su pokazali u kojoj meri informacije utiču na funkcionisanje tržišta, od prodaje polovnih automobila do uspona i kolapsa na velikim berzama.
2003 – Umro je američki pijanist Eugen (Eugene) Istomin, poslednji živi član čuvenog kamernog tria, u kome su još bili Isak (Isaac) Štern i Leonard Rouz (Rose).
2005 – U Beogradu je proglašen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore Evropskoj Uniji.
2005 – U egzilu u Južnoj Africi umro je Milton Obote, prvi lider Ugande nakon sticanja nezavisnosti.
2008 – Bivši finski predsednik i dugogodišnji mirovni posrednik Marti Ahtisari dobio je Nobelovu nagradu za mir. Ahtisari je bio posrednik UN u pregovorima o statusu Kosova.
2010 – U sukobima u Beogradu povodom održavanja gej parade “Parada ponosa” lakše i teže su povređena 124 policajca i 17 demonstranata, a privedeno je 207 osoba.
2015 – U dve eksplozije u Ankari poginulo je 95 ljudi, a više od 500 je zatražilo medicinsku pomoć. Eksplozije su se desile u razmaku od nekoliko minuta, na razdaljini od oko 50 metara, ispred glavne železničke stanice, u trenutku kada se stotine ljudi okupljalo na protestu zahtevajući više demokratije i okončanje sukoba s kurdskim separatistima.♦