Od petka – izložba MSU “Anatomske mere” u Legatu Čolaković

Od petka – izložba MSU “Anatomske mere” u Legatu Čolaković

05/09/2016 Off By

 

Na izložbi biće prikazana dela El Lisickog, Mihaila S. Petrova, Alberta Gleza (naslovne strane časopisa „Zenit“), Marka Ristića, Aleksandra Vuča, Dušana Matića, Vanea Bora, Leonide Šejke, Radomira Reljića, Ištvana Horkaija, Karmen Dobre Hametnere, Markusa Prošeka


MUZEJ savremene umetnosti u petak, 9. septembra u 19 časova u Legatu Čolaković otvara međunarodne izložbe „Anatomske mere“.

Povodom otvaranja izložbe održaće se i razgovor (10. septembar u 13 časova) sa kustosom izložbe prof. dr Nikolom Šuicom, prof. dr Borisom Manerom i umetnicom Karmen Dobre Hametner.

Biće prikazana dela El Lisickog, Mihaila S. Petrova, Alberta Gleza (naslovne strane časopisa „Zenit“), Marka Ristića, Aleksandra Vuča, Dušana Matića, Vanea Bora, Leonide Šejke, Radomira Reljića, Ištvana Horkaija, Karmen Dobre Hametnere, Markusa Prošeka

Anatomske mere“ iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti donose pojedine naslovne strane časopisa buntovno rečitog pokreta Zenit i zgusnute kolaže i fotografije srpskog nadrealizma – tajnovite podsvesne naslage predstava materije kroz mehaniku revolucionarnih težnji.

Na njih se nadovezuju kasnije kriptične posledice, individualna protivljenja društvenom okruženju u anatomski začudnim neo-figurativnim alegorijama Leonida Šejke (1932-1970) i kroz slike i crteže Radomira Reljića (1938-2006), nastale u Beogradu pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Njihova biopolitička razigranost i lirska strast odaju strukturalne pristupe unutar značenjskog polja visokog napona jugoslovenske umetnosti.

Radovi Ištvana Horkaja (1945) iz Budimpešte koriste nasleđe istočne i zapadne evropske kulture modernizma i stvaraju refleksije ideologija, groteske, spiritualnosti i pamćenja u radovima.

Kompozicije video radova nastalih posle 2000. godine stapaju se u anatomiji arhivskih prikaza ljudskih figura i imenovanja. Sa druge strane, rumunska umetnica Karmen Dobre Hametner (1978) u fotografskom ciklusu „Potrošnja istorije“ prenosi dokumentovane rekonstrukcije traumatskih procedura koje su sprovođene tokom decenija na teritoriji sovjetske imperije i referiše na kritičko čitanje tekućih društvenih klišea opstanka. Ovaj rad je prikazan na grupnoj izložbi kojom se Rumunija predstavila na 56. Bijenalu u Veneciji prošle godine.

Uočljive anatomske sugestije u delima austrijskog umetnika Markusa Prošeka (1981), kroz seksualnu reprezentaciju moći i političke provokacije, upućuju na subverzivne fantazme ideologije krize i strukturalnog nasilja. Umetnik preispituje i kombinuje predmete, materijale i njihova značenja kroz tipologije popularne, kao i totalitarne kulture. U svojim radovima, Prošek se često bavi načinima konstruisanja istorije, strukturama moći i njihovim transformacijama u različitim kontekstima.

Katalog izložbe je u pripremi i biće objavljen u toku trajanja izložbe. Autori studijskih tekstova u katalogu su Nikola Šuica i Boris Maner (Univerzitet primenjenih umetnosti u Beču).

Izložbu „Anatomske mere“ podržali su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Austrijski kulturni forum Beograd, Rumunski kulturni institut u Bukureštu i Narodni muzej Kraljevo.(Press MSU)