30. jul

30. jul

30/07/2016 Off By

 

1898. – Rođen je Henri Mur (Henry Moore), jedan od najvećih birtanskih i svetskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima, kao što su zgrada UNESKO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.


1419. – Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i izbacili kroz prozor katoličke članove gradske uprave, zajedno sa gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova (1419-36).

1511. – Rođen je italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari (Giorgio Vasari), autor dela “Životi slikara, vajara i arhitekata”, koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

1771. – Umro je engleski pesnik Tomas Grej (Thomas Gray), autor pesme “Elegija napisana na seoskom groblju”, koja se smatra jednom od najlepših pesama napisanih na engleskom jeziku.

1784. – Umro je francuski filozof Deni Didro (Denis Diderot), predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske “Enciklopedije” (“Filozofske misli”, “Razgovor Dalambera i Didroa”, “Dalamberov san”).

1818. – Rođena je engleska književnica irskog porekla Emili Bronte (Emily), koja se proslavila romanom “Orkanski visovi”.

1898. – Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark-Šenhauzen (Otto von Bismark-Shoenhausen), ujedinitelj Nemačke. Prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao “gvozdeni kancelar”, bio je predsednik vlade punih 28 godina, do 1890. kada je na zahtev cara Vilhelma II podneo ostavku.

1898. – Rođen je Henri Mur (Henry Moore), jedan od najvećih birtanskih i svetskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima, kao što su zgrada UNESKO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.

1912. – Umro je japanski car Mucuhito (Mutsuhito), koji je tokom vladavine od 1867. ukinuo šogunate, uspostavio centralnu vlast i transformisao Japan u modernu državu.

1930. – Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom od 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.

1921. – Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička organizacija stavljena van zakona, njeni poslanici lišeni mandata, a propaganda komunizma proglašena zločinom.

1935. – U Velikoj Britaniji je objavljena prva džepna knjiga, “Penguin book”, prema ideji Alena Lejna (Allen Lane) da napravi “knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta”. Prva knjiga bio je “Arijel” Andrea Moroa (Maurois).

1945. – Japanska podmornica potopila je u Drugom svetskom ratu američku krstaricu “Indijanapolis”. Poginulo je 800 ljudi.

1971. – U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona “Boing 727” poginule su 162 osobe.

1971. – Američki vasionski brod “Apolo 15” sa kosmonautima Dejvidom Skotom (David Scott) i Đemsom Irvinom (James Irnjin) spustio se na Mesec.

1974. – Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru.

1975. – U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS) koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR-a i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda (Gerald). Jugoslovensku delegaciju predvodio je Josip Broz Tito. KEBS je kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).

1980. – Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, nakon 74 godine britansko-francuske uprave.

1989. – Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali su grupu za pritisak za brže reforme. Grupu su vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

1993. – Lideri bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni je nastavljen i trajao je do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

1996. – Na Barbadosu je u 92. godini umrla Klodet Kolber (Claudette Colbert), zvezda holivudskih komedija tridesetih godina.

1997. – U eksplozijama bombi dvojice arapskih bombaša-samoubica na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo je 18, a ranjeno najmanje 170 ljudi.

1999. – Napuštajući obale Panamskog kanala, nakon gotovo jednog veka, SAD su zvanično zatvorile panamsku operaciju.

2001. – Kanada je prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.

2002. – Predsednici Demokratske republike Kongo i Ruande, Džozef (Joseph) Kabila i Pol (Paul) Kagame, potpisali su mirovni ugovor u cilju okončanja građanskog rata koji je počeo 1998. tokom kojeg je umrlo od gladi ili nedostatka medicinske nege više od 2,5 miliona ljudi, uglavnom civila.

2005. – Na Svetskom prvenstvu u Montrealu vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore postala je novi svetski prvak. Srebrnu medalju osvojila je Mađarska, a bronzanu Grčka. ♦