19. jul

19. jul

19/07/2016 Off By

 

1427. – Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prestonicom, a 1421. je nasledio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu “Slovo ljubve”. Njegova je zadužbina manastir Manasija.


1545. – Brod “Meri Rouz”, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII (Henry), potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

1553. – Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.

1814. – Rođen je Semjuel Kolt (Samuel Colt), koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

1834. – Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega (Hilaire Germain, Degas), koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući telo u pokretu (“Balerina”, “Kupačica”, “Pralja”).

1870. – Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.

1877. – Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor (Spencer Gore).

1883. – Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.

1893. – Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pesnik u vreme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu (“Pesme o revoluciji”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svet”, “Lenjin”).

1900. – Otvorena je pariska podžemna železnica (metro).

1936. – Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.

1937. – U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata (“krvava litija”) koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

1941. – Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) počeo je kampanju pod nazivom “V for Victory” u Drugom svetskom ratu.

1947. – Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasedanja vlade.

1956. – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru (Javaharlal) i Gamal Abdel Naser (Nasser), potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protiv blokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

1965. – Umro je korejski državnik Singman Ri (Syngman Rhee), prvi predsednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.

1974. – Španski diktator Fransisko Franko (Francisco Franco) zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu (Juan Carlos), koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

1980. – U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

1989. – Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog za predsednika Poljske.

1992. – U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino (Borsellino), vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

1994. – Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je poostravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.

1996. – Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.

2000. – Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oruzje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

2005. – Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.♦