4. jun

4. jun

04/06/2016 Off By

1884. – Rođen srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje sveta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Prilikom povlačenja srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915. izvršio je samoubistvo. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Dela: romani “Došljaci”, “Čedomir Ilić”, zbirka pripovijedaka “Kad ruže cvetaju”, crtice “Pod životom”, “Vite fragmenta”.


1903. – Marija i Pjer Kiri (Curie) pronašli su novi prirodni element, Polonium.

1920. – U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor s poraženom Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je u okviru Austro-Ugarske nasilno držala. Čehoslovačkoj su pripale Slovačka i karpatska Ukrajina, Rumuniji Transilvanija i istočni Banat, a Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Slavonija, Srem, Hrvatska, Međumurje, Prekomurje, delovi Baranje, Banata i veći dio Bačke. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je van matične zemlje, najviše u Rumuniji, a desetak miliona nemađarskih naroda, koji su do 1918. nacionalno ugnjetavani u Austro-Ugarskoj, više nije bilo pod mađarskom vlašću.

1925. – Rođen je američki filmski i TV glumac Denis Viver (Dennis Weaver), poznat po seriji ‘Šerif Meklaud’ (McCloud).

1938. – Sigmund Frojd (Freud) otac psihoanalize, napustio je Austriju zbog narastućeg nacizma, i potražio utočište u Londonu.

1941. – Nacistička Nemačka i marionetska ustaška Nezavisna Država Hrvatska (NDH), na sastanku u Zagrebu u Drugom svetskom ratu, dogovorile se o iseljavanju u Srbiju oko 200.000 Srba. Bilo je to u duhu ustaške politike koja je prekrštavanjem i prisilnim iseljavanjem Srba i fizičkom likvidacijom Srba, Jevreja i Roma nastojala da od NDH stvori etnički čistu državu.

1941. – Umro bivši njemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svjetski rat. Na prijesto njemačkog carstva stupio je 1888, a 1918. je, posle poraza Nemačke, primoran da abdicira i pobegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

1942. – U drugom svetskom ratu, Japanci pretrpeli velike gubitke na ostrvu Midvej (Midway Island). Amerikanci su izvršili iskrcavanje na ostrvo koje je bilo pod japanskom kontrolom.

1944. – U Drugom svetskm ratu, savezničke snage ušle u Rim, u Italiji.

1971. – Umro mađarski filozof Đerđ Lukač, protagonista “zapadnog marksizma”. U mladosti je u “nemarksističkom periodu” napisao “Istoriju razvoja moderne drame” i eseje “Duša i oblici”. Član Komunističke partije Mađarske postao je 1918, a u vreme Sovjetske Republike Mađarske 1919. komesar za prosvetu. Iz tog perioda potiču ogledi sabrani pod naslovom “Istorija i klasna svest”, koji su znatno uticali na obnovu marksističke misli u zapadnoj Evropi posje Drugog svjetskog rata. Posle poraza mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u SSSR, gde je do 1931. radio u Institutu “Marks-Engels”. Do 1933. u Nemačkoj je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, poslije čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gde

je napisao studiju “Mladi Hegel”. Po povratku u otadžbinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, posle čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala djela: “Razaranje uma”, “Egzistencijalizam ili marksizam”, “Estetika”, “Ontologija društvenog bića”.♦