Velike banke u Srbiji gube dominaciju

Velike banke u Srbiji gube dominaciju

03/12/2015 Off By

 


Sve ovo je slika prošlosti jer je stiglo vreme promena. Drugačiji način razmišljanja klijenata su gorivo promena a varnice stižu od poslovnih banaka koje su to prepoznale. Tako, dobijete uspeh Telenor Banke koja je za prepoznavanje potrebe klijenata i kao nagradu dobila 100.000 klijenata, broj kojim ne mogu da se pohvale banke koje su na tržištu godinama


Info: KAMATICA

SRPSKI bankarski sektor, do skoro, mogao se opisati citatom iz pozorišne predstave Radovan III kada legendarni Radovan (Zoran Radmilović) opisuje TV Program (https://www.youtube.com/watch?v=sL1b08aSp0E) – dosadan je. Slaba kupovna moć građana, Narodna banka bez vizije, regulativa iz “kamenog doba”, klijenti bez osnovne finansijske edukacije, protesti na pogrešnim adresama, “optimizacija” broja zaposlenih u bankama, uključeni autopiloti u marketing sektorima banaka, svetlosne godine udaljenosti top menadžmenta i realnosti u ekspozituri, Udruženje banaka koje služi samo za druženje banaka – sve dosadno.

Sve ovo je slika prošlosti jer je stiglo vreme promena. Drugačiji način razmišljanja klijenata su gorivo promena a varnice stižu od poslovnih banaka koje su to prepoznale. Tako, dobijete uspeh Telenor Banke koja je za prepoznavanje potrebe klijenata i kao nagradu dobila 100.000 klijenata, broj kojim ne mogu da se pohvale banke koje su na tržištu godinama. Tu je i Sberbanka koja pridobija klijente sa novim proizvodima, online aplikacijama i agresivnim marketingom. A najveći broj tih klijenata su klijenti  drugih (velikih) banaka. Kada u priču ubacimo i stare igrače na tržištu  sa novim ambicijama (rukovodstvom) kao što su Halkbank koja je kupila Čačansku banku, Hypo banku koja je sa novim vlasnicima dobila nove ciljeve, NLB Banka koja se naoružava operativom, ERSTE banku sa inovativnim Banking rešenjem, možemo očekivati samo razvoj na bolje za klijente i više posla za bankare da pridobiju novog klijenta. Konkurencija sve više uzima maha pa će nijanse odlučivati kome će klijenti pokloniti poverenje.
Istraživanja portala Kamatica koja sprovodimo svake godine govore o ovim promenama. Pokušali smo da saznamo koliko je bitna tradicija i ime banke. Zaključak je da su građani svesniji troškova, ne bez razloga, kriza natera na prebrojavanje i preračunavanje pa cena ima velikog uticaja. Ali i nasleđe razmišljanja da se posao može obaviti samo uživo.
Kanatica1

 

Grafik br 1.
Ispitanici se većinom izjašnjavaju da im tradicija banke nije bitna za bankarske poslove.


 

 

 
kamatica2Grafik br 2.
A onda dolazi možda i iznaneđenje – želja da se poslovi obavljaju u ekspoziturama gde se vidi izražen ROPO efekat (Research Online, Purchase Offline). Ovo je ujedno i najveći izazov banaka, dovesti potencijalnog klijenta u ekspozituru. Samo sada je njegovo vreme sve skuplje i ima potrebu da sve više stvari odradi iz svoje fotelje.

 

 
kanatica3Grafik br 3.
Zaključak je da se tržište ubrzava. Iako regulativa omogućava laku zaradu bankama pa tako i opstanak velikog broja banaka na tržištu upravo će to tržište doći glave nekima. Za to će biti potrebno da se sačeka par godina dok se ne ustanovi da loši rezultati nisu prolazni već trend. Do tada klijenti mogu da zahvale situaciji i uživaju u povoljnijim proizvodima – naravno uz osnovnu finansijsku edukaciju.♦