17. oktobar

17. oktobar

17/10/2015 Off By
bgd-Pozar1997. – Rano ujutru dotrajale električne instalacije izazvale su požar u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Radovi na obnovi ovog pozorišta počeli su već sledeće 1998. godine, ali su prolongirani zbog nedostatka novca, bombardovanja i sl, te je pozorište ponovo otvorilo vrata tek u prvoj polovini 2003. godine.

1797. – U italijanskom mestu Kampoformio potpisan je mirovni ugovor Austrije i Francuske, kojim je ukinuta Mletačka Republika. Francuska je dobila mletačke posede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku.
1849. – U Parizu je umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Šopen , tvorac poljskog nacionalnog muzičkog izraza i jedan od najpopularnijih kompozitora muzičkog romantizma.
1854. – Tokom Krimskog rata, britanske, francuske i turske trupe počele su opsadu Sevastopolja i nakon 11 meseci zauzele najznačajniju luku ruske crnomorske flote. Mirovnim sporazumom u martu 1856. razoreni grad je vraćen Rusiji.
1855. – Englez Henri Besemer je patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik, nazvan po njemu “Besemerov čelik”.
1885. – Rođena je Baronesa Karen Bliksen (Blixen), danska književnica koja je napisala autobiografski roman Iz Afrike (Out of Africa), po kojem je snimljen istoimeni film.
1902. – U američkom gradu Detroitu, napravljen je prvi automobil marke Kadilak (Cadillac).
1912. – Srbija i Bugarska su, devet dana posle Crne Gore, objavile rat Turskoj, a 18. oktobra pridružila im se i Grčka, čime je otpočeo Prvi balkanski rat. Za nepun mesec dana oslobođen je gotovo ceo Balkan, a rat je završen primirjem 3. decembra. Mirovni ugovor, kojim se Turska odrekla gotovo svih svojih poseda u Evropi potpisan je u Londonu 13. maja 1913.
1915. – Rođen je američki dramski pisac Artur Miler, autor svetski poznatih pozorišnih komada kao što su “Smrt trgovačkog putnika”, “Veštice iz Salema”, “Pogled s mosta”. Hrabro je istupio protiv nasilja vlasti u vreme “mekartizma”. Poznat je i po neuspelom braku sa holivudskom zvezdom Merlin Monro.
1919. – Rođen je kineski političar Džao Cijang, koji je kao premijer 1980. počeo ekonomske reforme u Kini, a 1987. je nasledio Hu Jaobanga na čelu Komunističke partije Kine. Smenjen je 1989. tokom političke krize izazvane prodemokratskim studentskim demonstracijama.
1920. – Umro je američki novinar Džon Rid, čija se dela “Deset dana koji su potresli svet” i “Crvena Rusija” smatraju najboljom hronikom Oktobarske revolucije. Sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.
1931. – Američki gangster Al Kapone osuđen je na 11 godina zatvora zbog izbegavanja plaćanja poreza.
1945. – Pukovnik Huan Peron izvršio je državni udar i došao na čelo Argentine.
1972. – U Beogradu je umro srpski princ Đorđe Karađorđević, stariji sin kralja Petra I, koji se odrekao prava na presto i posvetio vojničkoj karijeri. Odbio je da se 1941. pridruži vladi i kralju u izbeglištvu, a potom i nemačku ponudu da se nastani u Belom dvoru.
1973. – Arapski proizvođači nafte povećali su cene i smanjili proizvodnju nafte kao odgovor na američku podršku Izraelu u arapsko-izraelskom sukobu. To je izazvalo jednu od najtežih ekonomskih kriza posle Drugog svetskog rata u razvijenim zapadnim zemljama.
1982. – Stavljanje poljskog radničkog sindikata “Solidarnost” van zakona, prouzrokovalo je štrajkove i demonstracije širom Poljske.
1988. – Kao odgovor “mitinzima istine” koje je organizovalo srpsko rukovodstvo, na Kosovu su počele masovne demonstracije Albanaca.
1989. – U najtežem zemljotresu u SAD od 1906, koji je pogodio područje San Franciska, poginulo je 67 i povređeno više od 600 ljudi.
1997. – Na Kubi je sahranjen Ernesto Če Gevara, tri decenije pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe položeni su u mauzolej u gradu Santa Klara.
1997. – Rano ujutru dotrajale električne instalacije izazvale su požar u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Radovi na obnovi ovog pozorišta počeli su već sledeće 1998. godine, ali su prolongirani zbog nedostatka novca, bombardovanja i sl, te je pozorište ponovo otvorilo vrata tek u prvoj polovini 2003. godine.
1998. – U Londonu, gde se oporavljao od operacije, uhapšen je bivši čileanski diktator Augusto Pinoče. Hapšenje je izvršeno na zahtev Španije za izručenje radi suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske vladavine Čileom. Oslobođen je u martu 2000, a nakon povratka u Čile, Apelacioni sud je u julu 2001. suspendovao započeti sudski proces proglasivši ga mentalno nesposobnim.
2001. – U Jerusalemu je ubijen izraelski ministar turizma Rehavam Zevi u atentatu koji su izvršili pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine.
2003. – Haški tribunal osudio je ratnog predsednika opštine Bosanski Šamac Blagoja Simića na 17 godina zatvora, a njegove bliske saradnike Miroslava Tadića i Simu Zarića na osam, odnosno šest godina zatvora za zločine tokom rata u BiH.
2005. – Umro je Ba Đin, jedan od najpoznatijih kineskih pisaca, koji je u svojim delima pisao o komunistima, nacionalistima i haosu u vreme Kulturne revolucije.♦