Otvoren Međunarodni sajam hortikulture, prilika za male proizvođače

Otvoren Međunarodni sajam hortikulture, prilika za male proizvođače

04/04/2024 Off By BERB

Izvor/Foto: Milica Vojtek/Biznis.rs

 

Međunarodni sajam hortikulture – Beoplant Fair otvoren je danas pod nazivim “Bašta u srcu grada“ i trajaće do nedelje, 7. aprila.

Sajam se već godinama održava uz podršku Ministarstva poljoprivrede, a tradicionalno ga obogaćuju dve velike tematske izložbe – Izložba lekovitog bilja i preparata od meda „Darovi prirode“, kao i Izložba baštenskih i parkovskih mašina Motoplantexpo.

Izlagači iz zemlje i inostranstva imaju priliku da narednih dana predstave svoje uzgajanje cveća i cvetnog materijala, proizvodnju sadnica i semenskog materijala, voćarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, gajenje lekovitog bilja, uzgoj i održavanje zelenih površina, pejzažnu arhitekturu.

Državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Milica Đurđević otvorivši sajam istakla je “da je ova manifestacija prilika mnogim izlagačima da istupe na tržište i uspostave kontekte za buduće saradnje”. Ona je navela da je broj izlagača svake godine sve veći i veći.

Tokom naredna četiri dana biće održana i dva okrugla stola – „Dijalogom do (očuvanja) zelene infrastrukture“ i „Stanje u oblasti cvećarstva i ukrasnog bilja u Srbiji“.

Jedna od najvećih prednosti ove manifestacije jeste to što pruža mogućnost kupovine direktno od proizvođača.

Veliko interesovanje privukao je štand Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, na kome su izloženi proizvodi koje su pravili zatvorenici iz Kazneno-popravnog zavoda u Nišu, Kazneno-popravnog zavod u Požarevcu – Zabela, zatvora u Somboru, Vaspitno-popravnog doma u Kruševcu, Kazneno-popravnog zavoda za žene u Požarevcu i Okružnog zatvora u Smederevu.

“Svako ima neki svoj asortiman – od cveća, sokova, rakija, nameštaja, baštenskih garnitura, ljuljaški, repertoara za decu, stolice, klupe, hranilice, ljuljaške. Sve što se nalazi ovde prave lica lišena slobode u saradnji sa instruktorima. Prolaze sertifikovane obuke, da bi kasnije imali lakšu resocijalizaciju, lakši povratak u društvo. Nakon izvršenja kazne imaju i zanat i sertifikat na kome piše da su prošli stručnu obuku, a na kome se ne navodi da su to prošli u zatvoru, nego da su obučeni za te poslove”, kaže Goran Možgodin iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

On objašnjava da u ovom slučaju zarada nije primarna, već resocijalizacija lica lišenih slobode, kao i da su lica koja prave određene proizvode plaćeni za to u skladu sa zakonom.

Svaki zatvor za sebe ima saradnju sa nekim lokalnim institucijama za koje radi proizvodnju određenih proizvoda.