1. avgust

1. avgust

01/08/2016 Off By

1955. – Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma (“Mjeća”, “Varoš zlih volšebnika”, “Čuvari sveta”, “Evropska noć”).


-10. – Rođen je rimski car i istoričar Klaudije, koji je 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska je postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.

1291. – Tri kantona Uri, Untervalden i Švic sklopili su savez zaodbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.

1560. – Škotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.

1714. – Umrla je engleska kraljica Ana (Anne), poslednji monarh izdinastije Stjuart (Stenjart), tokom čije su vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je Džordž I iz hanoverske dinastije.

1774. – Britanski hemičar Džozef Pristli (Joseph Priestley) otkrio jeplin koji je nazvao “dephlogisticated air”, kasnije poznat kao kiseonik.

1778. – U nemačkom gradu Hamburgu otvorena je prva štedionica u svetu.

1793. – Francuska je, kao prva zemlja u svetu, uvela metričkisistem mera.

1798. – U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona (Horatio) uništila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa (Francois Brueys). Posle tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala je odsečena od Evrope.

1806. – Na Mišarskom polju kod Šapca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.

1810. – Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur(Camillo, Cavur), prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). Zaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.

1813. – U Beču je izašao prvi broj “Novina serbskih”, prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, a ugašen je 1822. zbog problema sa štamparijom.

1834. – Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobođeno je više od 770.000 robova.

1859. – Aranđelovac dobio sadašnji naziv. Varošicu udaljenu oko 80 kilometara od Beograda, poznatu po Bukovičkoj banji i izvorima mineralne vode, osnovao je srpski knez Miloš Obrenović koji je 1837. naredio starešini jaseničkog sreza u Topoli da se sela Vrbica i Orašac ušore kraj druma. Naseljavanjem seljaka, zanatlija i trgovaca iz susednih sela stvorena je čaršija, a kasnije je tu premeštena i sreska kancelarija.

1860. – Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro je crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.

1894. – Japan je objavio rat Kini zbog spora dveju zemalja oko Koreje.

1899. – U Zemunu je rođen književnik i pozorišni reditelj Josip Kolundžić. Pozorišnu umetnost studirao je u Drezdenu, Parizu i Pragu. Bio je dramaturg i reditelj u pozorištima u Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. Bio je i prvi reditelj Opere u Beogradu, a od 1952. profesor Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu. Objavljivao je novele, drame, članke i studije. Jedan je od pisaca koji je u našu literaturu posle Prvog svetskog rata uneo nova psihološka i scenska rešenja. Umro je u Beogradu 1970. godine

1910. – Rođen je srpski pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac slovenačkog porekla Bojan Stupica, čija se režija odlikovala bogatstvom duha i mašte, smelom izražajnošću i izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne umetnosti u nas. Režije: pozorišni komadi “Dundo Maroje”, “Leda”, “U agoniji”, “Aretej”, “Kavkaski krug kredom”, “Ribarske svađe”, “Krvave svadbe”, “Opera za tri groša”, “Idiot”, “Poseta stare dame”, “Sveta Ivana”, “Glorija”, “Madam San-Žen”, “Dantonova smrt”, “Jaje”, “Bogojavljenska noć”, “Braća Karamazovi”, filmovi “Jara gospoda”, “U mreži”.

1914. – Četiri dana nakon što je Austro-Ugarska

objavila rat Srbiji, Nemačka je objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, a Italija je proklamovala neutralnost. Svetski rat postao je neizbežan.

1921. – Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini (58) poništeni mandati.

1936. – Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI olimpijske igre.

1944. – U Varšavi, jednom od glavnih središta poljskog pokreta otpora, izbio je ustanak protiv nemačke okupacije. Nakon dvomesečnih borbi Nemci su savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.

1955. – Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma (“Mjeća”, “Varoš zlih volšebnika”, “Čuvari sveta”, “Evropska noć”).

1958. – Jordanski kralj Husein (Hussein) poništio je federaciju Jordana sa Irakom.

1960. – Benin (Dahomej) je proglasio nezavisnost od Francuske.

1966. – U Kini je počeo XI plenum Komunističke partije na kojem je doneta odluka o “kulturnoj revoluciji”, koja je trajala narednih 10 godina.

1973. – Umro je nemački državnik Valter Ulbriht (Walter Ulbricht), prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (1950). Od 1960. do 1971. bio je predsednik Državnog saveta Istočne Nemačke.

1975. – Državnici 35 zemalja, među kojima i predsednik SFRJugoslavije Josip Broz Tito, potpisali su u Helsinkiju završni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji.

1994. – Predsednik Nemačke Roman Hercog (Herzog) izrazio ježaljenje Poljacima zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

2000. – Ekstremisti u Kašmiru izvršili su sedam napada u kojima je oko 90 ljudi ubijeno a više desetina ranjeno. Većina žrtava bili su hinduski hodočasnici.

2001. – Britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) započeo zvaničnu posetu Argentini. To je bila prva poseta jednog britanskog premijera toj zemlji od Foklandskog rata 1982.

2004. – U požaru u supermarketu u trgovinskom centru u Asunsionu, prestonici Paragvaja, poginulo je preko 400 ljudi, a na stotine ih je povređeno.

2005. – Umro je saudijski kralj Fahd (84) koji je vladao Saudijskom Arabijom od 1982. godine. Za njegovog nasledika imenovan je njegov polubrat, princ Abdulah (82).

2006. – Kubanski predsednik Fidel Kastro privremeno je preneovlast na svog brata Raula, zbog bolesti. Kastro se na čelu Kube nalazi od revolucije 1959. godine. ♦