14. maj

14. maj

14/05/2020 Off By BERB

 

1968. Komunistička vlada u Čehoslovačkoj, na čelu sa Aleksandrom Dubčekom, objavila početak širokih društvenih reformi, “Praško proleće”. Reforme prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.


1316. Rođen Karlo IV Luksemburški, kralj Češke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu osnovao prvi univerzitet u srednjoj Evropi.

1610. Verski fanatik u Parizu ubio francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbon.

1643. Na francuski presto došao četvorogodišnji Luj XIV, posle smrti oca Luja XIII. Regentkinja bila njegova majka Ana Austrijska, ali stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

1771. – Rođen Robert Oven, engleski filozof, socijal-utopista i filantrop

1796. Engleski lekar Edvard Džener jednog osmogodišnjeg dečaka uspešno vakcinisao protiv velikih boginja i označio početak moderne imunologije.

1811. Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije.

1859. – Rođena Natalija Obrenović (Petrovna Keško), knjeginja i kraljica, supruga
kralja Milana Obrenovića

1898. – Umro Svetislav Vulović, pravnik, istoričar književnosti, književni i pozorišni kritičar, profesor Velike škole u Beogradu, akademik

1900. U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima su prvi put učestvovale žene.

1912. Umro švedski pisac Avgust Strindberg, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca XX veka.

1922. – Donet prvi Zakon o socijalnom osiguranju radnika u Kraljevini Srba, Hrvata i
Slovenaca i oformljena posebna zdravstvena služba za osiguranike

1925. – Rođen Branko V. Radičević, književnik

1925. – Rođen dr Ljubomir Tadić, filozof, profesor Beogradskog univerziteta, jedan od osnivača Demokratske stranke, osnivač i predsednik Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva, akademik

1932. U Londonu umro srpski političar, istoričar i ekonomist Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije. Kao šef srpske diplomatije 1881. potpisao tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi u Srbiji izučavao privrednu istoriju.

1940. Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu nemački bombarderi razorili dve trećine Roterdama. Poginulo oko 1.000 ljudi, a 80.000 ostalo bez kuća.

1948. Proglašena država Izrael, osam časova pre okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove države postao Haim Vajcman, a premijer David Ben Gurion.

1943. – Streljana Jelena Ćetković, revolucionar, vođa pokreta otpora u Beogradu za
vreme Drugog svetskog rata, sekretar Mesnog komiteta KPJ za Beograd, narodni
heroj

1948. – Osnovan Izrael

1955. U Varšavi potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Demokratska Republika Nemačka, Poljska, Rumunija, Čehoslovačka i SSSR.

1955. – Rođen Darko Bajić, filmski reditelj i scenarista, profesor Fakulteta
dramskih umetnosti u Beogradu

1968. Komunistička vlada u Čehoslovačkoj, na čelu sa Aleksandrom Dubčekom, objavila početak širokih društvenih reformi, “Praško proleće”. Reforme prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

1973. Lansirana prva američka vasionska laboratorija “Skajlab I”.

1987. – Umrla Rita Hejvort (Margarita Karmen Kansino), američka filmska glumica

1989. Vođa peronista Karlos Menem postao predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

1991. Samoubistvo izvršila Đang Ćing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga.

1992. Glavnoj ulici u Beogradu, Ulici maršala Tita, posle 47 godina promenjen naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv kasnije promenjen u Kralja Milana.

1998. Umro američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra. Dobitnik “Oskara” za ulogu u filmu “Odavde do večnosti”.

1998. – Umro Karolj Seleš, karikaturista “Borbe” i lista “Mađar so”, atletičar, prvak
Jugoslavije u troskoku, teniski trener, otac teniserke Monike Seleš

1998. – Umro Frenk Sinatra (Frensis Albert), američki pevač i filmski glumac,

1999. U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođena kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo 87 osoba, najviše dece.

2001. Savet NATO odobrio povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici Kosova i Srbije.

2001. Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobedio na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

2002. Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su Ujedinjene nacije pokrenule za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.

2003. Pred Tribunalom u Hagu počelo suđenje grupi bivših oficira snaga bosanskih Srba, odnosno Vidoju Blagojeviću, Draganu Obrenoviću i Draganu Jokiću, optuženim za zločine u Srebrenici u julu 1995. Četvrti optuženi Momir Nikolić posle priznanja krivice i nagodbi s Tužilaštvom izuzet iz postupka.

2003. Irački zvaničnici saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.

2015. – Odlukom Višeg suda u Beogradu rehabilitovan Dragoljub Draža Mihailović,
oficir i komandant Kraljevske vojske u otadžbini♦