2. april

2. april

02/04/2020 Off By BERB

1917. Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Apis i 2 njegova sledbenika streljani 26. juna, ostali osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.


742. Rođen franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na presto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan za cara 800.

1725. – Rođen Đakomo Kazanova, italijanski diplomata, književnik, avanturista i najveći svetski zavodnik

1758. Rođen Džejms Monro, jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio predsednik SAD od 1817. do 1825. Formulisao Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Učestvovanjem u dva svetska rata i ulaskom u Ujedinjene nacije SAD napustile Monroovu doktrinu.

1791. – Rođen Semjuel Morze, američki fizičar, pronalazač telegrafa i Morzeove azbuke

1792. Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

1805. Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svetsku slavu donele mu pripovetke za decu, bajke među kojima su najpoznatije “Carevo novo odelo”, “Ružno pače”, “Snežna kraljica”, “Devojčica sa šibicama”.

1840. Rođen francuski pisac Emil Zola, predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor “Tereze Raken”, “Žerminala”, “Nane”. Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u “Drajfusovoj aferi”. Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom “Optužujem” u listu “L'Oror”, doprineo oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju.

1860. U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.

1872. Umro američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze, tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

1900. – Rođen Milivoje Živanović, pozorišni i filmski glumac

1907. – Rođena Marina Olenjina, balerina, koreograf i baletski pedagog, osnivač i šef Baleta Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, prvakinja Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu

1908. – Umro Božidar Karađorđević, princ, Karađorđev praunuk, unuk Miše Anastasijevića, novinar lista “Figaro” i slikar

1914. Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis. Proslavio se filmovima “Nežno srce”, “Veliko očekivanje”, “Naš čovek u Havani”, “Lorens od Arabije”, “Pad Rimskog Carstva”, “Doktor Živago”, a za ulogu u filmu “Most na reci Kvaj” dobio “Oskara”.

1905. Otvoren železnički tunel ispod Alpa “Simplon” kojim je Švajcarska povezana sa Italijom.

1917. Kongres SAD objavio rat carskoj Nemačkoj.

1917. Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Apis i 2 njegova sledbenika streljani 26. juna, ostali osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.

1923. – Rođen dr Milenko Misailović, dramaturg i reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu, pozorišni kritičar NIN-a

1927. – Rođen Ferenc Puškaš, mađarski fudbaler i trener

1936. – Rođena Milka Lukić, pozorišna glumica

1937. – Rođena Majda Sepe, slovenačka pevačica

1939. – Rođen Jovan Ristić Rica, pozorišni, filmski i TV reditelj, urednik Televizije Beograd, osnivač i predsednik Udruženja scenskih umetnika Srbije, pomoćnik generalnog direktora Radio-televizije Srbije

1939. – Rođen Živan Saramandić, operski pevač, prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu

1940. Nemačka vojska okupirala Dansku i napala Norvešku.

1944. Sovjetske trupe prešle reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju.

1960. Francuska potpisala sporazum s Madagaskarom kojim je Madagaskar postao nezavisna država, posle 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

1965. Umro srpski fiziolog Ilija Đuričić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965. i rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od 1954. do 1956. Napisao veći broj eksperimentalnih naučnih radova iz oblasti fiziologije mišića, endokrinih žlezda, krvi, anafilaksije.

1974. U Parizu umro francuski političar i državnik Žorž Pompidu. Bio predsednik Vlade od 1962. do 1968. U junu 1969. izabran za predsednika Francuske, pošto je Šarl de Gol podneo ostavku.

1974. U Podgorici osnovan Univerzitet Crne Gore.

1979. Zatvaranjem britanske vojne baze Malta stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.

1981. Predsedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom “Kosovo-republika”.

1982. Argentinske vojne snage iskrcale se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

1999. Avioni NATO bombardovali centar Beograda, prvi put od početka vazdušnih napada na Jugoslaviju 24. marta. Pogođene zgrade Ministarstava unutrašnjih poslova SRJ i Srbije.

1999. Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni Radio B92.

2016. – Umro Gligor Čemerski, makedonski slikar, grafičar i skulptor, akademik

2018. – Umrla Vini Mandela, južnoafrički borac protiv aparthejda, supruga predsednika Nelsona MendeleRimokatoličke crkve♦