Crta i Politikon Mreža: Dijalogom kreirati vladavinu prava

Crta i Politikon Mreža: Dijalogom kreirati vladavinu prava

20/11/2019 Off By BERB
Milica Djerić

„Jedino zajedničkim dijalogom koji će nam pomoći pri definisanju želja i pravca u kome želimo da napredujemo, možemo dostići vladavinu prava u kojoj će se prava građana poštovati, a zakoni sprovoditi“, zaključak je panel diskusije „Rasprava o vladavini (bez) prava“ koju su organizovale Crta i Politikon Mreža.

Učesnici diskusije Vukosava Crnjanski direktorka Crte, Jovana Marović izvršna direktorka Politikon Mreže iz Podgorice, Gazela Pudar Draško naučna saradnica sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju i Ivan Stefanovski ekspert za izbore, složili su se da su građani u većoj meri očekuju da Evropska unija reši sve probleme država u kojima žive, jer nisu svesni svojih prava. Zapravo se rešenje nalazi u okupljanju građana koji će svoju moć iskoristiti za borbu kako bi živeli demokratske vrednosti.
„Glavni neprijatelj vladavine prava je neznanje na svim nivoima. Neznanje u pogledu organizacija civilnog društva, međunarodnih institucija, političkih partija, organa javne vlasti… Mi zapravo nikada nismo živeli u demokratskom društvu i ne znamo ni kako to izgleda. Neophodno je zajedničko razumevanje o ulozi svih nas u jednom demokratskom društvu, kako bismo internim dijalogom shvatili šta želimo i kuda idemo“, istakla je Vukosava Crnjanski.
Takođe, Crnjanski je naglasila da postoji i nivo razočaranosti građana i građanki, jer sve što im je bilo obećano prethodnih godina, nije ispunjeno i to ne smemo da zanemarimo, jer je i to prepreka u postizanju pune vladavine prava.
„Krive su i političke partije koje ne uspevaju da vrše svoju funkciju kako bi ubedile građane da ono što se nudi nije dovoljno. Apatija već dugi niz godina postoji među građanima i nijedan vid otpora nije učinkovit, jer građani i građanke ne veruju u institucije vlasti . Zato u skladu sa tim i ne podnose prigovore na rad institucija. Pogotovo je ustaljeno mišljenje, da bez obzira što je korupcija jedan od najznačajnijih problema sa kojima se borimo, potpuno je opravdano dati uslugu za uslugu“, rekla je Jovana Marović.
Marović je istakla da ako postoje uslovi za pridruživanje Evropskoj Uniji koji su definisani na nacionalnom nivou i ispunjeni, onda država treba da bude nagrađena. Dodaje, da za razliku od ovakvog procesa imamo sliku Crne Gore koja već 11 godina pregovara i situacija se ne menja.
„Ako uzmemo sve parametre kada govorimo o vladavini prava, mi se često rangiramo na različitim nivoima. Naša društva su prošla period tranzcije, tj.još uvek su na nekom nivou tranzicije i trenutno se nalazimo u specifičnom periodu. Sa vladavinom prava dolazi i dostojanstvo, koje trenutno ne posedujemo. Mi nismo stekli kulturu poštovanja procedura i zbog toga je nemoguće uspostaviti vladavinu prava. Nama nedostaje političke hrabrosti da bi se promene desile i napravili određeni rezovi“, izjavila je Gazela Pudar Draško.
Draško je dodala da zapravo živimo u državi koja je zarobljena državom, jer onima koji su na poziciji moći odgovara trenutna situacija, ali da moramo biti svesni da ti koji su najmoćniji nikada i nisu pokretači promena, već su to aktivni građani koji uočavaju probleme i traže rešenja.
„Sve države u regionu se suočavaju sa sličnim problemima na svom demokratskom putu, uočavamo poljuljan integritet i moralne vrednosti. Vidimo da je u poslednjih 10 godina osnovano mnogo pokreta koje su građani organizovali, međutim nestali su iz mnogobrojnih razloga. To znači da nemamo kanale putem kojih bismo ostvarivali svoja prava, a nedostatak znanja kreira nedostatak tolerancije. Sve vreme pričamo o promenama, a da bi nastale promene neophodno nam je znanje, odnosno šira slika trenutnog stanja, kao i dosta finansijskih sredstava“, izjavio je Ivan Stefanovski.
Stefanovski je zaključio da kada je reč o Evropskoj uniji, građani zapravo ne razumeju šta ova zajednica predstavlja, što znači da je komunikaciju potrebno poboljšati odnosno drugačije definisati, kao i da je sve vreme prisutan strah država da li će podbaciti ili uspeti u domaćem zadatku koji im EU nametne.♦