21. oktobar

21. oktobar

21/10/2019 Off By BERB

 

1422. Umro je francuski kralj Šarl VI, koji je 42 godine proveo na prestolu. U početku vladavine nazivan je “Šarl Voljeni”, a od 1392., posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak “Šarl Ludi”. Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760. Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus “Trideset pogleda na Fudžijamu”.

1772. Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka (“Književna biografija”, “Stari mornar”, “Kublaj Kan”, “Kristabela”, zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom “Lirske balade”).

1790. – Rođen Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar, akademik

1805. U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu bez ijednog izgubljenog broda. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833. Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1879. Tomas Alva Edison izvršio je u laboratoriji u Nju Đersiju probu svog najnovijeg izuma – sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je gorela čitavih 13 časova.

1887. – Rođen Dimitrije Mitrinović, književni kritičar, urednik “Bosanske vile”, član “Mlade Bosne”, pionir ideje o ujedinjenoj Evropi

1917. Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks “Dizi” Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju “bi-bap” muzike.

1922. – Rođena Lilijan Betankur, vlasnica francuske kozmetičke kuće “L'Oreal”

1938. Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941. Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1944. Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1944. – Kragujevac oslobođen u Drugom svetskom ratu

1944. – Kod Vukovog spomenika održan prvi miting u oslobođenom Beogradu, govorili general-lajtnant Peko Dapčević, ruski general Vladimir Ždanov, prof. dr Siniša Stanković i dr Blagoje Nešković

1945. Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1945. – Rođen Nikita Sergejevič Mihalkov, ruski filmski glumac i režiser

1947. – Rođena Darinka Jevrić, književnica

1950. Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969. Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova “istočna politika” je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1969. Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka (“Na putu”, “Podzemljaši”, “Doktor Saks”, “Anđeli pustoši”).

1981. – Rođen Nemanja Vidić, fudbaler, reprezentativac

1984. Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma, koji je svetsku slavu stekao prvim filmom “400 udaraca” (1959) (“Žil i Džim”, “Američka noć”, “Pucajte na pijanistu”, “Poslednji metro”).

1986. SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990. U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun.

1991. Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994. SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997. Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi crnogorski predsednik usmerio je svoju politiku na izdvajanje iz jugoslovenske federacije.

2000. – Posmrtni ostaci pesnika Jovana Dučića iz Libertvila preneti u Trebinje i sahranjeni u kripti Hercegovačke Gračanice

2001. Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, koji ga je u februaru mesecu optužio za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu.

2002. Haški tribunal otpečatio je optužnice protiv Draga Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubiše Beare, koje ih terete za učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici, jula 1995, nakon što su snage Vojske Republike Srpske preuzele kontrolu nad tim gradom.

2014. – Umrla Marija Crnobori Fotez, pozorišna, filmska i TV glumica♦