12. septembar

12. septembar

12/09/2019 Off By BERB

1852. – Rođen Simo Matavulj, književnik (Foto Opušteno)

490. p.n.e. Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani pobedili desetostruko brojniju vojsku persijskog cara Darija. U bici poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu doneo glasnik Filipid, pretrčavši 40 kilometara, posle čega je umro od premora. Po tom događaju nazvana najduža trka u atletici.

1494. Rođen francuski kralj Fransoa I, koji je tokom vladavine osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio Karlo V, s kojim je Fransoa I vodio četiri rata.

1583. Rođen italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore i na Baha.

1683. Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao tursku vojsku i razbio dvomesečnu drugu opsadu Beča, čime je sprečen prodor Turske u srednju Evropu.

1733. Umro francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom XVIII veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao metodiku “Umetnost sviranja na klavsenu”.

1772. Rusija osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući grad Baku.

1801. Ruski car Aleksandar I anektirao gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, prihvatila ruski protektorat 1783. Rusija 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.

1812. – Odigrana prva drama o Prvom srpskom ustanku, autora Ištvana Baloga, u Teatru Rondela u Budimpešti

1831. – Proglašena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva

1848. Švajcarska usvojila nov Ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.

1852. – Rođen Simo Matavulj, književnik

1876. Rođen srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik Vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.

1878. Egipatski obelisk poznat kao “Kleopatrina igla”, napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen u Londonu.

1888. – Rođen Miodrag Petrović, slikar, predsednik Društva srpskih umetnika “Lada”, predsednik Udruženja likovnih umetnika i predsednik Udruženja slikara i vajara ratnika 1912-1918 godine

1890. Britanska Južnoafrička kompanija osnovala grad Solzberi koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera, lorda Solzberija.

1913. Rođen američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.

1914. – Umrla Danica Jovanović, slikarka

1916. Na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.

1919. Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pesnika Gabrijela D'Anuncija zauzela Rijeku. Grad ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.

1920. – Obnovljena Srpska patrijaršija u Sremskim Karlovcima

1940. Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila pećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji u Francuskoj, čuven arheološki lokalitet s crtežima iz paleolita.

1943. Nemački komandosi u Drugom svetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, kog su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.

1953. Nikita Hruščov izabran za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.

1968. Albanija saopštila da napušta Varšavski pakt.

1970. Palestinski otmičari u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta šest dana ranije, posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled.

1974. Vojnim pučem svrgnut sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.

1980. – Umro Dušan Matić, književnik, profesor i prvi rektor Akademije za pozorište, film i televiziju u Beogradu

1980. U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena u Turskoj oborena vlada Sulejmana Demirela.

1982. – Rođen Vanja Udovičić, vaterpolista, reprezentativac, ministar omladine i sporta

1989. U poljskom parlamentu prihvaćena vlada jednog od lidera pokreta “Solidarnost” Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.

1994. U Poljskoj održane prve zajedničke vojne vežbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.

1998. U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione Demokratske partije ubijen jedan od njenih vođa Azem Hajdari.

1999. Indonezija prihvatila raspoređivanje mirovnih snaga UN u Istočnom Timoru.
1999. – Umro Predrag Milojević, novinar. Završio Filozofski fakultet u Beogradu, na kome je kasnije asistirao profesoru Brani Petronijeviću. Tekstove u “Politici” počeoje da objavljuje 1921. godine, a nedugo zatim postaje i njen stalni saradnik. Između dva rata bio je dopisnik “Politike” iz Nemačke i Engleske. Posle Drugog svetskog rata radio je kao specijalni dopisnik iz inostranstva i komentator spoljnopolitičke rubrike “Politike”, sve do penzionisanja 1967. godine.

2000. U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu garažu u zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi poginulo, a više desetina povređeno.

2001. NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na napade u SAD. U govoru naciji, predsednik SAD Džordž Buš rekao da su SAD napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.

2009. – Umro Živorad Lazić, novinar, književnik i scenarista

2010. – Umro Klod Šabrol, francuski filmski reditelj, jedan od osnivača “novog talasa”♦