26. jul

26. jul

26/07/2019 Off By BERB

 

1963. U zemljotresu u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, poginulo više od 1.000 ljudi, a grad razrušen.

1809. – Umro Jovan Muškatirović, književnik, sakupljač narodnih poslovica, prvi Srbin – advokat
1847. Liberija, država oslobođenih američkih robova koji su se doselili u Afriku, postala prva nezavisna republika u Africi.

1856. U Dablinu rođen engleski dramski pisac, novinar i kritičar Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim delima. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925.

1858. Lajonel Rotšild postao prvi Jevrejin član donjeg doma britanskog parlamenta.

1875. Rođen švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, osnivač analitičke ili kompleksne psihologije, u kojoj se razlikuju individualno i kolektivno nesvesno.

1894. Rođen engleski pisac Aldo Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista XX veka. Njegovi “romani ideja” zasnovani na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela.

1908. Rođen čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, osnivač Socijalističke partije i prvi marksista predsednik Čilea. Ubijen u udaru vojne hunte pod vođstvom generala Augusta Pinočea 11. septembra 1973.

1909. Pokušaj Vlade Španije da u Kataloniji mobiliše rezerviste za borbe u Maroku doveo do ustanka u Barseloni, koji je krvavo ugušen.

1928. Rođen američki filmski režiser Stenli Kjubrik.

1935. – Rođen Marko Marković, novinar i urednik Sportskog programa Radio-televizije Srbije, doajen sportskog novinarstva

1941. Predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt “zamrzao” svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu.

1943. Rođen britanski muzičar Mik Džeger, osnivač i pevač rok-grupe “Roling stouns”.

1945. Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobedili laburisti i njihov lider Klement Atli na mestu premijera zamenio Vinstona Čerčila.

1948. – Rođen Andrija Đukić, filmski i TV reditelj, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, sin reditelja Lole Đukića

1950. Američki vojnici, tokom Korejskog rata, počinili masakr nad stotinama nenaoružanih izbeglica u selu No Gun Ri.

1952. Umrla Eva Peron, popularna “prva dama” Argentine, supruga Huana Perona.

1953. Napadom gerilaca na kasarnu “Monkada” u gradu Santjago de Kuba Fidel Kastro počeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste.

1956. Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao Suecki kanal, koji je bio pod kontrolom anglo-francuske kompanije.

1963. U zemljotresu u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, poginulo više od 1.000 ljudi, a grad razrušen.

1965. Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla nezavisnost.

1970. – Rođen Dejan Udovičić, vaterpolista i trener, selektor reprezentacije

1974. Konstantin Karamanlis formirao prvu civilnu vladu posle sedmogodišnjeg vojnog režima u Grčkoj.

1984. Umro američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač “Galupovog instituta” za ispitivanje javnog mnjenja.

1992. – Osnovana Demokratska stranka Srbije (DSS), prvi predsednik dr Vojislav Koštunica

1995. Peru i Ekvador se sporazumeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši jednomesečan rat.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu otpečatio optužnicu protiv pemzinisanog generala Vojske Hrvatske Ante Gotovine, koji je okrivljen za zločine nad Srbima za vreme i posle operacije “Oluja” 1995. u Krajini, u Hrvatskoj. Gotovina od tada u bekstvu.

2002. U Haškom tribunalu saopšteno da je penzionisani admiral JNA Milan Zec, u nedostatku dokaza, oslobođen optužbi za ratne zločine u okolini Dubrovnika 1991.

2003. U 78. godini umro britanski reditelj Džon Šlezinger. Njegov film “Ponoćni kauboj” nagrađen “Oskarom”.

2017. – Umro Andrija Đukić, reditelj, profesor TV režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, sin reditelja Lole Đukića

2018. – Umro Adem Demaći, kosovski političar i književnik, ideolog kosovskih Albanaca♦