4. jun

4. jun

04/06/2019 Off By BERB

–1859. Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju.


1133. Nemački kralj Lotar II krunisan za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

1783. Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

1798. Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju ušao kao neumoran ljubavnik.

1831. Belgijski Kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

–1859. Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju.


1867. Rođen finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli između dva rata izgrađena “Manerhajmova linija” odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

–1903. – Rođen Dragoljub Draža Pavlović, književni istoričar i kritičar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, akademik


 

 

 

 

 

 

 

 

–1908. – Rođen Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog i kompozitor


1916. Kod Ljvova u Prvom svetskom ratu počela ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom frontu i u Italiji. Brusilov u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo van matične zemlje, najviše u Rumuniji.

1939. – Umro Pavle Popović, istoričar književnosti i književni kritičar, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik

1941. U egzilu u Holandiji umro Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i nemački car. Sprovodio politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran da abdicira.

1942. Počela četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

1943. Vojnim pučem zbačen sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

1944. Savezničke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u Rim.

1946. General Huan Peron izabran za predsednika Argentine. Oboren sa vlasti vojnim pučem 1955, posle čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela njegova supruga Izabela Peron.

1951. Umro ruski dirigent Sergej Kuševicki, propagator nove muzike. 1920. emigrirao 1920. u Pariz, a potom u SAD, gde je bio dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra.

1970. Britanski protektorat Tonga stekao nezavisnost u okviru Komonvelta.

1971. Umro mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio ministar u vladi Imre Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

1978. – U Beogradu održana osnivačka skupština Udruženja spikera Srbije, za predsednika izabrana Dušanka Kalanj; Draga Jonaš izabrana za predsednika beogradskog aktiva Udruženja spikera

1989. Kineske vlasti tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo 300 ljudi, a 7.000 povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo više hiljada ljudi.

1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, posle skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret “Solidarnost” nadmoćno pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa “Solidarnosti” Leh Valensa u decembru 1990. postao predsednik Poljske.

–1990. – Umrla Zdenka Zikova, operska pevačica, profesor Muzičke akademije u Beogradu


1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela ostavku posle 20-dnevnog generalnog štrajka.

1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest “zona bezbednosti”, odnsono Sarajeva, Tuzle, Žepe, Srebrenice, Goražda i Bihaća, sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe odobreno dejstvo avijacije NATO.

1996. Evropska raketa “Arijana 5” eksplodirala 40 sekundi po lansiranju.

2012. – Umro Ljubiša Rajić, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, osnivač i šef Katedre za skandinavistiku.♦