Svečano : Vučić i Han otvorili Golubačku tvrđavu

Svečano : Vučić i Han otvorili Golubačku tvrđavu

29/03/2019 Off By BERB

Ranka Čičak

Posle pet godina rekonstrukcije u Golupcu je danas za posetioce otvorena srednjovekovna tvrđava Golubački grad.

 

Otvaranju utvrđenja iz 14. veka, koje je podignuto na desnoj obali Dunava, na samom ulazu u Đerdapsku klisuru, prisustvovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i evropski komesar za susedsku politiku i pristupanje EU Johanes Han.

Vučić je na ceremoniji otvaranja kazao da su radovi na ovoj privedeni kraju zahvaljujući ljudima iz Evropske unije i Austrijske razvojne agencije. Za obnovu tvrđave samo iz fondova Evropske unije utrošeno je više od 8,5 miliona evra.

“Golubac koji je obnovljen zahvaljujući prijateljima iz Evrope dokaz je one skrivene lepote koja postoji u Srbiji”, rekao je Vučić i dodao da ceo tamošnji kraj predstavlja jedno od najvećih bogatstava Srbije sa bezbroj fantastičnih mogućnosti i nijednim izgovorom da se ne iskoriste.



Navodeći da ceo taj kraj mora još više da se infrastrukturno poveže, Vučić je kazao Hanu da veruje da će uz njihovu pomoć i podršku uspeti da se ekonomski osnaži ceo taj kraj.

Evropski komesar Johanes Han rekao je da će EU i dalje nastaviti da investira u razvoj Srbije.

Za njega je Golubačka tvrđava “važan lokalitet i biser kulturnog nasleđa” i dodao da “nije stvar samo u turizmu, već da ona ima i ekonomski potencijal”.

Rekonstrukcija, započeta u julu 2014. godine, obuhvatila je obnovu bedema i svih deset njenih kula, izgradnju obaloutvrde i centra za posetice, kao i probijanje novog tunela i gradnju obilaznice duge 800 metara, kako Đerdapska magistrala ne bi i dalje prolazila kroz tvrđavu.

Posle obnove tvrđave u planu je gradnja komercijalnih sadržaja, kao što su restorani, biciklističke staze, sportski tereni, bazeni, ribarsko selo, apartmani, ateljei za umetnike i marina za čamce.
Golubački grad pripada Nacionalnom parku Đerdap, a sastoji se od prednjeg, zadnjeg i gornjeg dela, sa dve kolske kapije i deset kula.

Ne zna se tačno ko ga je sagradio – Srbi, Vizantinci ili Mađari. Nepoznato je i vreme gradnje, ali se prvi put spominje u ugarskim spisima, u prvoj polovini 14. veka.

Posle Kosovskog boja (1389. godina) tvrđavu je zauzeo Bajazit Prvi i pod Turcima se nalazila sve do 1867. godine.♦