27. februar

27. februar

27/02/2019 Off By BERB

–1905. – Velika škola je reorganizovana i prerasla je u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen “najvišim samoupravnim telom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke” i određeno je da rektora – obavezno redovnog profesora Univerziteta – bira Univerzitetski savet, što ministar prosvete samo “prima k znanju”. Naučna sloboda zajamčena je odredbom prema kojoj nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata, pored Univerzitetskog saveta ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.


280. Rođen rimski imperator Konstantin I, počeo hristijanizaciju Rimskog carstva. Prema nekim izvorima rođen u današnjem Nišu. 312. izdao Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim verama, a 325. sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kom je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. 330. osnovao Konstantinopolj, Carigrad, novu prestonicu Rimskog carstva.

1617. U selu Stolbovo sklopljen mirovni ugovor Švedske i Rusije, Šveđani vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata, 1700 do 1721.

1844. Dominikanska Republika postala nezavisna od Haitija.

1881. Buri pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. britanske trupe pod komandom lorda Kičnera odnele presudnu pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.

–1887. Umro ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe “Velika petorica”. Na svom životnom delu, operi “Knez Igor”, radio 18 godina, a dovršili ga Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor značajnih radova iz hemije i biohemije.


1900. Osnovana britanska Laburistička partija.

 

–1902. Rođen američki pisac Džon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Književni uspeh postigao romanom “Kvart Tortilja” 1935, potom usledila čuvena dela “O miševima i ljudima”, “Plodovi gneva”, “Zima našeg nezadovoljstva”, “Istočno od raja”.


 

–1905. – Velika škola je reorganizovana i prerasla je u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen “najvišim samoupravnim telom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke” i određeno je da rektora – obavezno redovnog profesora Univerziteta – bira Univerzitetski savet, što ministar prosvete samo “prima k znanju”. Naučna sloboda zajamčena je odredbom prema kojoj nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata, pored Univerzitetskog saveta ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.


–1932. – U Londonu je rođena glumica Elizabet Tejlor. Glumačku karijeru započela je u trinaestoj godini, i ubrzo se probila u prve redove filmskih glumica SAD. Glavni filmovi: “Mesto pod suncem”, Staza slonova”, “Drvo života”, “Džin”, “Kleopatra”, “Hotel Internacional” i dr.


1933. U požaru koji su podmetnuli nacisti izgorela zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima.

1936. Umro ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

1939. Velika Britanija i Francuska priznale vladu generala Franciska Franka u Španiji.

1952. Održana prva sednica Ujedinjenih nacija u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

1963. Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici posle 33 godine okončan period diktature.

1976. U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.

1993. Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana, i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen 9. septmbra 2002. na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

1994. U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo 10 i ranjeno 60 vernika koji su čekali pričešće.

1996. Jugoslavija ukinula sankcije protiv Republike Srpske, uvedene 4. avgusta 1994.

1999. Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se 7 miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema tim podacima, eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

2002. Više od 60 ljudi poginulo kada su muslimanski ekstremisti napali voz s hinduskim nacionalistima u Indiji.♦