11. februar

11. februar

11/02/2019 Off By BERB

–1993. Umrla srpska književnica Desanka Maksimović, koja je svojim delom doprinela afirmaciji ženskog literarnog stvaranja. Uz Isidoru Sekulić smatra se najznačajnijom srpskom književnicom XX veka.


–1847. Rođen američki pronalazač Tomas Alva Edison. Registrovao više od 1.000 patenata, uključujući sijalicu sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, megafon, fonometar.


1858. Tokom rata za reformu Benito Huares proglašen u Vera Krusu ustavnim predsednikom Meksika.

–1868. Umro francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je sa Armanom Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom, Fukoov eksperiment, dokazao okretanje Zemlje, izumeo žiroskop i usavršio teleskop.


1873. Pod pritiskom republikanaca abdicirao španski kralj Amadeo i proglašena prva španska republika.

–1879. Umro francuski slikar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista XIX veka. 1832. proveo šest meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa.


1889. U Japanu usvojen Ustav kojim je predviđen dvodomi Parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

1919. Fridrih Ebert izabran za prvog predsednika Nemačke, koja je posle Prvog svetskog rata postala republika.

1929. Sporazumom u Luteranu Italije i Svete stolice stvorena nezavisna papska država Vatikan. Time rešeno “Rimsko pitanje”, spor italijanske države i Svete stolice nastao 1870, posle priključenja Italiji papske države i grada Rima.

1945. U Jalti na Krimu završena konferencija lidera tri velike sila antihitlerovske koalicije. Predsednik SAD Ruzvelt, lider SSSR Staljin i britanski premijer Čerčil uskladili vojne planove za okončanje Drugog svetskog rata, odredili nove odnose u Evropi i dogovorili se o osnivanju Ujedinjenih nacija.

–1953. – Umro je srpski slikar Uroš Predić, izraziti akademski realista, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu, a 13 kompozicija iz klasične mitologije koje je izradio za dvoranu gornjeg doma u zgradi novog bečkog parlamenta donelo mu je mesto asistenta na Bečkoj akademiji. Više od pola veka stvarao je u rodnom Orlovatu i u Beogradu. Portretisao je gotovo sve istaknute ličnosti političkog i kulturnog života u Srbiji krajem XIX i u prvoj polovini XX veka. Izradio je i više od hiljadu ikona i niz ikonostasa. Radio je i istorijske kompozicije: “Vesela braća”, “Bosanski begunci”, “Kosovka devojka”, “Siroče na majčinom grobu”.


1958. Tunis obavestio Francusku da njeni ratni brodovi više neće moći da koriste luku Bizerta.

–1967. Umro crnogorski slikar Milo Milunović, jedan od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Posle Drugog svetskog rata organizovao Umetničku školu na Cetinju. Bio član Srpske akademije nauka i umetnosti.


1970. Japan postao četvrta zemlja u svetu koja je lansirala veštački satelit.

1971. Predstavnici 63 zemlje potpisali sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1975. Margaret Tačer izabrana za predsednika Konzervativne stranke, kao prva žena koja je u Velikoj Britaniji postala šef političke partije.

1990. Lider Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela pušten na slobodu posle 27 godina u južnoafričkim zatvorima.

–1993. Umrla srpska književnica Desanka Maksimović, koja je svojim delom doprinela afirmaciji ženskog literarnog stvaranja. Uz Isidoru Sekulić smatra se najznačajnijom srpskom književnicom XX veka.


1994. Pet američkih kosmonauta i jedan ruski spustili se u šatlu “Diskaveri” na Zemlju, okončavši prvu američko-rusku misiju spejs-šatla.

1996. U snažnoj eksploziji automobila-bombe u Alžiru ubijeno 17 osoba, povređeno više od 90.

1997. Pod pritiskom međunarodne javnosti i tromesečnih građanskih i studentskih protesta predsednik Srbije Slobodan Milošević posebnim zakonomm, lex specialis, priznao rezultate lokalnih izbora na kojima je pobedila opoziciona koalicija “Zajedno”.

2000. U Parizu u 72. godini umro francuski reditelj Rože Vadim.

2001. Oko 7.500 ljudi demonstriralo u Nemačkoj protiv marša neonacista koji je okupio oko 250 pristalica.

2002. U Zagrebu u 82. godini umro hrvatski kardinal i bivši zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.

2002. Kao odgovor na napade na izraelske civile izraelski avioni i helikopteri napali palestinske centre bezbednosti u Gazi.♦