24. novembar

24. novembar

24/11/2018 Off By BERB

–1883. Rođen srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu, urednik nekoliko časopisa, napoznatiji kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti.


1572. Umro škotski protestantski reformator Džon Noks, sledbenik Kalvina, osnivač Škotske prezbiterijanske crkve i autor “Istorije Reformacije u Škotskoj”.

1632. Rođen holandski filozof jevrejskog porekla Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu “Etika”, izvršila značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga anatemisala i isključila iz svojih redova.

1642. Holandski moreplovac Abel Janson Tasman otkrio, južno od Australije, ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.

1729. Rođen ruski general Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najvećih vojskovođa 18. veka. Uspešno se borio protiv Turaka, pod njegovom komandom austrijsko-ruske trupe potisnule Francuze iz severne Italije 1799, kada se proslavio i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju. Ugušio ustanak Pugačova u Rusiji 1774. i ustanak u Poljskoj 1794. U SSSR 1942. uveden orden Suvorov za visoke vojničke zasluge.

1848. Umro britanski državnik lord Melburn, premijer i poverenik kraljice Viktorije po kom je australijski grad Melburn dobio ime.

1859. Objavljena knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina “Poreklo vrsta”. Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala velike kontroverze u naučnim krugovima, a crkvenici izrazili bojazan da će knjiga podriti religijska verovanja o nastanku sveta.

–1864. Rođen francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar Monmartra, atmosfere i likova noćnog života Pariza s kraja 19. veka.


–1883. Rođen srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu, urednik nekoliko časopisa, napoznatiji kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti.


1916. Umro britanski konstruktor oružja američkog porekla Hajrem Stivens Maksim, izumitelj mitraljeza koji je po njemu nazvan “maksim”.

1929. Umro francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz političkog života. Zbog žustrine kojom je delovao u parlamentu kao opozicija dobio nadimak “Tigar”. Jedan je od tvoraca Antante i predsedavajući mirovne konfernecije u Versaju 1919.

1941. Počela nemačka ofanziva na Užice u Drugom svetskom ratu. Odstupnicu glavnog dela partizanskih snaga činio Radnički bataljon. Nemci zauzeli grad krajem novembra, a tokom borbi na Kadinjači, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo 180 branilaca grada.

–1957. U Meksiko Sitiju umro meksički slikar i komunistički aktivista Dijego Rivera. Proslavio se monumentalnim muralima u javnim ustanovama u Meksiku i u SAD.


1963. Dva dana posle atentata u Dalasu na predsednika SAD Džona Kenedija, Džek Rubi u policijskoj stanici ubio iz revolvera Lija Harvija Osvalda, koji je bio osumnjičen za atentat.

1974. Predsednik SAD Džerald Ford i sovjetski lider Leonid Brežnjev u Vladivostoku postigli privremen sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.

1976. U zemljotresu koji je razorio grad Muradije i stotine sela na istoku Turske poginulo oko 5.300 ljudi, a 50.000 ostalo bez domova.

1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnelo ostavke, uključujući i generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mesto generalnog sekretara partije došao Karol Urbanek.

1992. Na jugu Kine se srušio putnički avion “Boing 737”. U najtežoj nesreći u istoriji kineskog vazduhoplovstva život je izgubila 141 osoba, svi putnici i članovi posade.

1995. Irci na referendumu tesnom većinom izglasali legalizaciju razvoda braka.

1998. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević smenio načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, general-pukovnika Momčila Perišića.

1998. General Emil Lahud, prvi predsednik Libana posle okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo dužnost šefa države.

2000. Oko 900.000 ljudi protestovalo na ulicama Barselone zbog terorističkih akcija baskijske separatističke organizacije ETA. Na čelu protestne kolone bili španski premijer Hose Maria Asnar i drugi državni i politički zvaničnici.♦