26. septembar

26. septembar

26/09/2018 Off By BERB

–1893. – Rođen je srpski pisac Miloš Crnjanski, izuzetan stilista, verovatno najveći “mađioničar reči” u srpskoj literaturi. Studirao je istoriju umetnosti u Beču, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi, u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svetski rat, odakle je otišao u London. Iz emigracije se vratio u otadžbinu 1965. U romanu “Seobe”, čiji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962, uspeo je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasejanjem Srba a da je ne liši činjenične osnove – roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću.


1186. Dubrovnik sklopio mir sa srpskim velikim županom Stefanom Nemanjom, koji je u dva navrata pokušao da zauzme taj grad. Sporazum o miru bio osnov za kasnije ugovore Srbije i Dubrovnika.

1371. U bici na reci Marici, kod Črnomena, Turci porazili srpsku vojsku braće Mrnjavčević, kralja Vukašina i despota Uglješe, koji su u boju poginuli. To je bila jedna od presudnih bitaka u turskom pohodu na Balkan.

1580. Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk uplovio u luku Plimut na završetku svog putovanja oko sveta, koje je trajalo 33 meseca. Drejk bio prvi Englez koji je oplovio zemlju, za šta je dobio titulu viteza od kraljice Elizabete.

1687. U bici s Turcima topovsko tane mletačke vojske izazvalo eksploziju u kojoj su teško oštećeni Partenon i Propileji na Akropolju, gde je turska vojska držala municiju.

1815. Rusija, Austrija i Pruska formirale Svetu alijansu, koju su kasnije potpisali svi evropski vladari osim britanskog regenta, pape i turskog sultana. Cilj saveza bio da uguši revolucionarne pokrete u Evropi posle Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.

-1826. Rođen Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, autor putopisa i jedan od najčitanijih srpskih pisaca druge polovine XIX veka.


–1849. Rođen ruski fiziolog Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904. Na osnovu eksperimenata na psima postavio teoriju uslovnog refleksa, a značajni su i njegovi radovi o inervaciji srca i funkciji jetre.


–1860. – Umro je srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do smrti, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži- Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. U unutrašnjoj politici bio je despot, bezobzirno se bogatio i nije prezao od fizičkih likvidacija, počev od ubistva vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa 1817. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je sobodouman ustav, kojem su se usprotivile Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.


1893. – Rođen je srpski pisac Miloš Crnjanski, izuzetan stilista, verovatno najveći “mađioničar reči” u srpskoj literaturi. Studirao je istoriju umetnosti u Beču, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi, u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svetski rat, odakle je otišao u London. Iz emigracije se vratio u otadžbinu 1965. U romanu “Seobe”, čiji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962, uspeo je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasejanjem Srba a da je ne liši činjenične osnove – roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala dela: romani “Dnevnik o Čarnojeviću”, “Roman o Londonu”, “Kap španske krvi”, “Kod Hiperborejca”, pesme “Lirika Itake”, “Lament nad Beogradom”, novela “Priča o muškom”, drame “Maska”, “Konak”, “Nikola Tesla”, putopisi “Ljubav u Toskani”, “Knjiga o Nemačkoj”, “Naša nebesa”, “Naše plaže na Jadranu”, “Boka Kotorska”. Po dolasku u Beograd, objavio je poslednje delo – “Embahade”.


–1898. – Rođen je Džordž Geršvin, američki kompozitor. Stvarao je u stilu simfonijskog džeza. Komponovao je opere, simfonijske poeme, koncerte za klavir i orkestar, muzičke komedije… Mnoge njegove kompozicije poslužile su za koreografisanje i filmsku muziku. Dela: opera “Porgi i Bes”, simfonijska poema “Amerikanac u Parizu”, “Rapsodija u plavom”…


–1902. – Rođen je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.


1907. Novi Zeland, koji je bio kolonija Velike Britanije, postao dominion u okviru Britanskog komonvelta.

1918. Saveznici u Prvom svetskom ratu počeli opštu ofanzivu koja je početkom oktobra dovela do sloma Centralnih sila i završetka rata.

–1945. U Njujorku umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja madjarske muzike. U svetskim razmerama jedan od začetnika \”nove muzike\” XX veka.

1960. Održan prvi TV-duel predsedničkih kandidata. U okviru kampanje za predsednika SAD, na nacionalnoj televiziji suočili se tadašnji potpredsednik Ričard Nikson i senator Džon Kenedi.

1969. U Boliviji vojna hunta pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije oborila predsednika Silesa Salinasa.

1980. U Minhenu na festivalu piva u eksploziji podmetnute bombe poginulo 13, povređeno više od 200 osoba.

1984. Velika Britanija i Kina se sporazumele o vraćanju Hongkonga 1997. pod suverenitet Kine. Hongkong pripao Britancima na osnovu mirovnog ugovora u Nankingu 1842, posle Opijumskog rata.

1989. Vijetnam povukao svoje trupe iz Kambodže, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978, ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije \”Crveni Kmeri\”.

–1990. U Rimu u 83. godini umro italijanski književnik Albero Moravija , jedna od najzanačajnijih ličnosti italijanske književnosti XX veka.


1994. Alžirske snage bezbednosti ubile šefa najjače islamske terorističke organizacije GIA Šerifa Guzmija, poznatog kao Abu Abdala.

1995. Počelo suđenje bivšem premijeru Italije Đuliju Andreotiju , pod optužbom da je imao bliske veze s mafijom. Andreoti sedam puta biran za premijera Italije i bio je jedan od simbola posleratne Italije.

1997. Italijanski sud osudio mafijaškog bosa Salvatora Rina i 23 njegova najbliža saradnika na doživotni zatvor zbog ubistva sudije Đovanija Falkonea 1992.

1997. U zemljotresu u centralnoj Italiji 11 osoba izgubilo život, teško oštećena srednjevekovna bazilika Svetog Franje Asiškog u Asiziju.

2000. Grčki feribot \”Ekspres Samina\” naleteo na podvodni greben kod ostrva Paros i potonuo za 20 minuta. U udesu broda koji je prevozio preko 500 putnika, život izgubilo njih 72.

2001. Belgija predala Međunarodnom sudu za Ruandu bivšeg ruandskog ministra za finansije Emanuela Ndindabahizija, optuženog za umešanost u genocid♦