6. jun

6. jun

06/06/2018 Off By

 

-1599 – Rođen je španski slikar Dijego Rodriges de Silva Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipea IV (portreti članova kraljevske porodice, “Predaja Brede”, “Venera sa ogledalom”).


 

 

 

 

 

-1606 – Rođen je francuski dramski pisac Pjer Kornej Jedan je od najznačajnijih predstavnika klasicizma u evropskoj književnosti, a njegova drama “Sid” smatra se prvom velikom dramom francuskog klasicizma.


1654 – Abdicirala je švedska kraljica Kristina pod optužbama za rasipništvo i razuzdanost, a na presto je došao Karl X Gustav. Kraljica je ostatak života provela po kulturnim centrima Evrope, a sahranjena je (1689) u crkvi Svetog Petra u Rimu.

1683 – U Oksfordu, u Engleskoj otvoren je prvi javni muzej u svetu “Ešmolien”.

-1799 – Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin. Pesnik buntovnog duha često je bio na udaru cenzure, a zbog stihova posvećenih slobodi prognan je iz Moskve na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom (“Evgenije Onjegin”, “Kućica u Kolomni”, “Pikova dama”).


1801 – Mirovnim sporazumom u Badahozu završen je šestogodišnji rat izmedju Španije i Portugala. Portugalija je izgubila deo teritorieje istočno od reke Gvadijane.

1861 – Umro je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi premijer ujedinjene Italije (1861). Jedan je od osnivača lista “Il risorgimento” (1847) u kojem se zalagao za ustavne reforme i oslobadjanje Italije od austrijske dominacije.

1871 – Nemačka je anektirala Alzas, nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu.

-1875 – Rođen je nemački pisac Tomas Man, jedan od najznačajnijih nemačkih i svetskih književnika u 20. veku. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1929 (“Budenbrokovi”, “Čarobni breg”, “Doktor Faustus”, “Smrt u Veneciji” “Mario i madjioničar”).


1901 – Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije (1949-65), pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanosti zemalja.

-1903 – Rođen je jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, koji je u svom delu spojio elemente folklorne muzike Jermenije sa savremenom evropskom muzikom (“Igre sablji”, “Gajane”).


1933 – U Nju Džersiju je otvoren prvi auto bioskop, koji je mogao da primi 400 automobila.

1944 – Savezničke snage u Drugom svetskom ratu iskrcale su se u Normandiji u najvećem desantu u istoriji, nazvanom “D-Day”.

1949 – Objavljena je knjiga DŽordža Orvela “1984”, vizija sveta kojim vlada Veliki Brat.

1954 – Prenosom manifestacije “Festival cveća” iz Švajcarske počela je s radom Evrovizija, televizijska mreža evropskih zemalja.

1961 – Umro je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, začetnik kompleksne psihologije u kojoj se razlikuju dva sloja podsvesnog – individualno i kolektivno ( “Psihološki tipovi”, “Psihologija i religija”, “Simbilika duha”, “Studija o arhetipovima”).

1967 – Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja izraelsko-arapskog rata.

1972 – U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji je poginuo 431 rudar.

1981 – U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo je najmanje 800 ljudi kad je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u reku Kosi u državi Bihar u Indiji.

1982 – Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da istera pripadnike Palestinske oslobodilačke organizacije.

1984 – U sukobu vojske i ekstremističkih Sika koji su se zabarikadirali u kompleks “Zlatnog hrama” u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji su objavili da je poginulo oko hiljadu ljudi.

1985 – Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje.

1994 – Srušio se kineski avion koji je leteo na unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan. Poginulo je svih 160 putnika i članova posade.

1995 – U Južnoj Africi je ukinuta smrtna kazna.

2000 – Ferenc Madl postao je novi predsednik Madjarske.

2001 – Poslanik Liberalnog saveza Vesna Perović postala je predsednica Skupštine Crne Gore, kao prva žena u istoriji Crne Gore izabrana na tu funkciju.

2001 – Francuskinja Mari Bremont, za koju se verovalo da je najstarija osoba na svetu, umrla je u snu u 115-oj godini života.♦