21. maj

21. maj

21/05/2018 Off By

⇐1471. Rođen nemački slikar i graver Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio portrete velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanredne gravure u drvetu i bakru, koje odlikuje precizan crtež.


1471. U londonskom zatvoru Tauer ubijen engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama, \”Ratu dve ruže\”. Njegov lik inspirisao Šekspira za dramu \”Henri VI\”. Presto preuzeo Edvard IV.


1502. Portugalci otkrili nenastanjeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku.

1527. Rođen španski kralj Felipe II, sin i naslednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao pobunu u Holandiji koja je dovela do njene nezavisnosti.

⇐1639. Umro italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, 1599. osuđen na doživotni zatvor. Oslobođen posle 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao u delu \”Grad sunca\”, koji je postao udžbenik utopijske filozofije.


 

 

 

Slikovni rezultat za Anri Ruso Carinik⇐1844. Rođen francuski slikar Anri Ruso Carinik, prvi slikar-naivac čije su slike ušle u Luvr.


 

 

 

Tosa-jovanovic.jpg⇐1845. Rođen glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca XIX veka.


1860. Rođen holandski lekar Vilem Ejnthoven, izumitelj elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924.

1894. Kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalan Ustav iz 1888. i vratio na snagu Ustav iz 1869.

1895. Umro austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe, autor opereta.

1904. U Parizu osnovana Svetska fudbalska federacija, FIFA.

⇐1921. Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljiv protivnik režim 1980. izgnan iz Moskve u Gorki, gde je ostao do 1986.


 

 

 

Charles Lindbergh detail 3c16807u.jpg⇐1927. Američki pilot Čarls Lindberg postao prvi čovek koji je preleteo Atlantik. Let od Njujorka do Pariza trajao 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelia Erhart postala prva žena koja je preletela Atlantski okean.


1935. Umro holandski botaničar Hugo de Vres, osnivač eksperimentalne genetike.

1935. Umrla američka pacifistkinja i društveni reformator Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.

1945. Sirija i Liban prekinuli pregovore s Francuskom i zatražili punu nezavisnost.

1967. Više od 300 ljudi nastradalo u požaru u robnoj kući u Briselu.

1969. Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija, brata ubijenog predsednika SAD Džona Kenedija, osuđen na smrtnu kaznu. Kazna kasnije preinačena u doživotni zatvor.

1981. Socijalista Fransoa Miteran postao predsednik Francuske, a Pjer Moroa premijer.

1982. Britanske trupe se iskrcale na Foklandska ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.

1989. Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili zahtev Vlade da napuste trg.

1991. Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cveća tokom predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.

1991. Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam svrgnut posle 14 godina vladavine i otišao u izbeglištvo.

1992. Senat SAD doneo zakon kojim se Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD zbog umešanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.

1993. Senat Venecuele suspendovao predsednika države Karlosa Andresa Peresa pod optužbom za korupciju.

1996. Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo tanzanijski feribot, sa kojeg se od oko 1.000 spaslo 114.

1997. Poljska i Ukrajina potpisale sporazum o pomirenju i tako formalno okončale viševekovno neprijateljstvo.

1998. Pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija, indonežanski predsednik Suharto podneo ostavku posle 32 godine diktatorske vladavine.

2001. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija proglasio reku Kongo ponovo “otvorenom”, posle dvoipogodišnjeg rata. “Zatvaranje” reke imalo za posledicu nestašicu hrane i lekova za milione stanovnika te zemlje.

2002. Državni sekretar SAD Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć Jugoslaviji.