26. februar

26. februar

26/02/2018 Off By

 

 

–1777. Rođen srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, prve Vlade Srbije. Njegovi “Memoari”, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen istorijski dokument.

–1802. – Rođen je Viktor Igo, francuski pesnik romantičar, autor drama i romansijer, književni teoretičar i publicista, jedan od najvećih francuskih književnih stvaralaca 19. veka. Budući da je, kao Gete ili Volter, umro u dubokoj starosti (u 84. godini), Igo je manje-više dominirao svekolikom francuskom literaturom 19. veka. Osim toga, u francuskoj kulturnoj sredini važio je za arbitra, a imao je i ideju o tome da Dante i Šekspir čekaju na njega, tj. da upravo on pripada najslavnijem književnom trojstvu. Počeo je da piše već u 20. godini, u tradicionalnoj formi, kao ubeđeni monarhist, i tada objavljuje zbirku “Ode i balade”, koja ga proslavlja i donosi mu stalnu novčanu pomoć kralja Luja XVIII. Od tada se u njegovom životu nižu značajni datumi, od kojih su neki značajni i za francusku književnost uopšte. To je pre svega pojava čuvenog predgovora drami “Kromvel” 1827. koji se uzima za manifest francuskog romantizma. Pojava Igoove drame “Ernani” 1830. označava konačnu pobedu romantizma nad klasicizmom u Francuskoj. Nakon toga, Igo 1831. objavljuje roman “Bogorodičina crkva u Parizu”, kao i četiri zbirke pesama, a postaje i član francuske Akademije. Godina 1843. za Igoa je bila veoma bolna kako na ličnom, tako i na planu stvaralaštva: te godine njegova drama “Vlastela” doživljava neuspeh, a zatim, nesrećnim slučajem, pesnik ostaje bez svoje ćerke Leopoldine, kojoj će kasnije posvetiti pozamašan broj stihova. U ovom periodu Igo aktivno učestvuje u političkom životu Francuske, postaje član Gornjeg doma, poslanik u Ustavotvornoj skupštini, pošto se od nekadašnjeg rojaliste 1848. preobraća u republikanca i demokratu. Zbog smelog otpora koji je pružao Napoleonu i njegovom diktatorskom režimu, biva izgnan iz zemlje i u izgnanstvu provodi skoro 20 godina, s tim što odbija pomilovanje 1859, rekavši da će se vratiti tek kada se u zemlju vrati sloboda. I zaista: on ostaje u izgnanstvu sve do proglašenja Republike 1871. Pa ipak, njegov boravak u izgnanstvu obeležen je plodnim književnim radom: zbirka političko-satiričnih pesama uperenih protiv Napoleona III “Kazne” (napisana mahom u izgnanstvu), dve zbirke poezije, lirske i epske, “Kontemplacije” i “Legenda vekova”, kao i roman “Jadnici”. Sahranjen je u pariskom Panteonu kraj Emila Zole. Ostala dela: drame “Marlon Delorn”, “Lukrecija Bordžija”, “Ruj Blaz”, zbirke poezije “Orijentalke”, “Jesenje lišće”, “Pesme sumraka”, “Unutrašnji glasovi”, “Zraci i senke”, “Pesme ulica i šuma”, romani “Pomorci”, “Čovek koji se smeje”, “Devedeset treća”. Godine 1876. napisao je vatreni članak “Za Srbiju”.


1815. Napoleon Bonaparta pobegao iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika se vratio na vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana “100 dana”, okončana u junu posle vojnog poraza kod Vaterloa.

1852. Britanski vojni transportni brod “Birkenhed” potonuo u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, život izgubilo 485 osoba.

1885. Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu, koji je organizovao nemački kancelar Oto fon Bizmark, dogovorili se o podeli centralne i istočne Afrike.

1901. Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui i Hsu Čeng Juu javno pogubljeni odsecanjem glave.

1909. Turska priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

1915. Nemci u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.

1916. Nemci u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod “Provansa II”. Poginulo 930 osoba.

–1917. – U okupiranoj Srbiji u Prvom svetskom ratu počeo je Toplički ustanak protiv bugarskih i austrougarskih trupa, izazvan masovnim terorom, pljačkom i paljevinom sela i prisilnom regrutacijom. Okupatori su uzvratili surovim represalijama – pobijeno je oko 20.000 ljudi, a u Toplici je uništeno 55 sela.


–1935. Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao prvi kompletan i upotrebljiv radar.


1936. Adolf Hitler u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju “narodnog vozila”, “folksvagen”.

1952. Britanski premijer Vinston Čerčil saopštio da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

 

 

–1960. Umro srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, odnosno Srpske akademije nauka i umetnosti, od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Osnivač srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse.


1980. Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, čime je okončano 30-godišnje ratno stanje dve zemlje.

1986. Sovjetski Savez lansirao u Zemljinu orbitu prvi blok svemirske stanice “Mir”, koja je posle 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali u Tihi okean 23. marta 2001.

1990. Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila izbore pobedivši sandiniste predsednika Danijela Ortege.

1993. U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovinski centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski ekstremisti poginulo šest, a povređeno oko 1.000 osoba. Osam godina kasnije, 11. septembra 2001, obe kule STC srušene u napadu otetim putničkim avionima. U napadu poginulo oko 3.000 ljudi.

1995. Posle gubitka oko milijardu dolara, koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison, bankrotirala londonska banka “Bering”, jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

–2001. Umro Dragoslav Avramović, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994, kojim je suzbio hiperinflaciju u Jugoslaviji.

2001. Skupština Jugoslavije ukinula ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević, koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.

2002. Skupština Srbije usvojila izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.