15. JANUAR

15/01/2015 Off By

 

270263<<<1804. – Počela seča srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku posle žalbe knezova turskom sultanu Selimu Trećem na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Đeru, pogubljenog šest dana pred početak seče knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spreče oslobodilački pokret srpskog naroda, ali je seča samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Đorđa Petrovića – Karađorđa u Orašcu 14. februara 1804. za ustaničkog vođu


 

69.- Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo.

1535. – Engleski kralj Henri Osmi uzeo titulu “poglavara Crkve” u Engleskoj i raskinuo veze sa Rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen – majka kraljice Elizabet Prve – pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju. Bila je druga od šest žena Henrija Osmog.

1559. – Elizabet Tjudor, kćerka Henrija Osmog i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao engleska kraljica Elizabet Prva, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske, koja je na prijesto stupila poslije smrti kraljice Meri Prve.

1582. – Posredovanjem pape Grgura Trinaestog, nosioca rimokatoličke reakcije i inspiratora zločina nad hugenotima u Francuskoj 1572. /Vartolomejska noć/, sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik.

1777. – Severnoamerička država Vermont proglasila nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

1804. – Počela seča srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku posle žalbe knezova turskom sultanu Selimu Trećem na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Đeru, pogubljenog šest dana pred početak seče knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spreče oslobodilački pokret srpskog naroda, ali je seča samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Đorđa Petrovića – Karađorđa u Orašcu 14. februara 1804. za ustaničkog vođu.

1809. – Rođen francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “svojina – to je krađa”, u delu “Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u delu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”.

1891. – Rođen ruski pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najvećih ratnih reportera 20. veka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Posle smrti Josifa Staljina 1953. bio je jedan od prvih vesnika novih strujanja. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije posle Drugog svetskog rata. Njegovo poslednje delo – memoari “LJudi, godine, život” smatra se testamentarnim. Ostala dela: zbirke priča “Trinaest lula”, “Priče ovih godina”, romani “Život i smrt Nikolaja Kurbova”, “Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika”, “LJubav Žane Nej”, “Špekulanti”, “Leto 1925. godine”, “U Protočnom sokaku”, “Moskva suzama ne veruje”, “Burni život Lazika Rojtšvaneca”, “Dan drugi”, “Bez predaha”, “Južni vetar”, “Oluja”, “Pad Pariza”, “Deveti talas”.

1905. – Srpskog protu i poznatog borca protiv Turaka Atanasa Petrovića, u narodu poznatog kao pop Taško, Bugari su u Kumanovu ubili iz zasede kad se vraćao iz crkve. Zbog prijetnji velikobugarskih šovinista prethodno je izbegao u Srbiju, ali se vratio u Kumanovo.

1918. – Rođen egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke vojne organizacije “Slobodni oficiri” i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsednik Ujedinjene Arapske Republike /unija Egipta i Sirije/, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. je dao ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

1919. – U Berlinu posle neuspjelog ustanka ubijene vođe nemačkog radničkog pokreta – Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ubijeni su na osnovu naloga njemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene.

1920. – Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana Balkanska komunistička federacija – Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije – kao dio Komunističke internacionale.

1929. – Rođen američki baptistički sveštenik afričkog porijekla Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. Zbog stalnog jačanja Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina pre nego što je 1968. ubijen u gradu Memfis u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak. Prema oceni FBI, on je bio “opasnost za američko društvo”. Istraga je – kao i posle atentata na predsednika SAD Džona Kenedija 1963. i na njegovog brata, senatora u državi Njujork, prethodno ministra pravde Roberta Kenedija 1968. – očito namerno vođena krajnje traljavo. Pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga je ustanovila da čovek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.

1942. – U Londonu u Drugom svetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

1943. – Amerikanci posle višemesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.

1969. – Poleteo sovjetski kosmički brod “Sojuz pet” s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa “Sojuzom 4”, lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1986. – Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio plan za “oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina”.

1991. – Evropska zajednica priznala jugoslovenske republike Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne države, uprkos učestalim upozorenjima da će to doliti “ulje na vatru” ako prethodno ne budu rešena prava manjina u otcijepljenim republikama. Odlučujuću ulogu u donošenju takve odluke imao je ogroman pritisak Njemačke.

1993. – SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću “masovnog gubitka života u moru” zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

1998. – Milo Đukanović preuzeo dužnost predsjednika Crne Gore.

2000. – U holu beogradskog hotela “Interkontinental” ubijen Željko Ražnatović – Arkan.<


NA DANAŠNJI DAN

14. JANUAR

Vaso_Cubrilovic

<<< 1897. – Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osuđen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru.

13. JANUAR

sterija

<<<1806. – Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, “otac” srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom “Smrt Stefana Dečanskog”. Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima (“Laža i paralaža, “Pokondirena tikva”, “Kir Janja”, “Rodoljupci”).

12. JANUAR

agata

<<<1976. – Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama “Mišolovka”, prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.

 

 

 

 

11. JANUAR

sarajlija

<<<1848. – Umro je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor dela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio prema mestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića