13. JANUAR

13/01/2015 Off By

<<<1806. – Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, “otac” srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom “Smrt Stefana Dečanskog”. Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima (“Laža i paralaža, “Pokondirena tikva”, “Kir Janja”, “Rodoljupci”).


1842. – Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.
1854. – Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.
1898. – Francuski pisac Emil Zola (Emile) je pod naslovom “Optužujem” objavio u listu “L'oror” otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus), koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.
1906. – Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.
1910. – Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške “Metropoliten opere”, Leonkavalovi “Pajaci” i Maskanjijeva “Kavalerija rustikana”.
1915. – U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu je poginulo 30.000 ljudi.
1935. – Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.
1941. – Umro je irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman “Uliks” smatra se biblijom evropskog proznog modernizma. Uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka (“Portret umetnika u mladosti”, “Fineganovo bdenje”, pesme “Kamerna muzika”, pripovetke “Dablinci”, drama “Izgnanici”).
1945. – Sovjetska Crvena armija okupirala glavni grad Mađarske, Budimpeštu.
1963. – U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio (Sylvanus Olympio) i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog (Nicolas Grunitzky), koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema (Etienne Gnašingbe Eyadema).
1972. – Izvršen vojni puč u afričkoj državi Gani.
1972. – Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada (Edward, Addo), a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong (Ignatius Acheampong).
1977. – Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo (Henri Georges Clouzot), dobitnik Zlatnog lava za film “Kej Orfevr” i Zlatne palme za film “Misterija Pikaso”. Poznat je i po filmovima “Nadnica za strah”, “Gavran’, “Istina”.
1978. – Nasa je prvi put odabrala nekoliko žena kao kandidate za astronaute.
1985. – Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.
1991. – Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.
1993. – Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera (Erić Honecer). Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.
2001. – U Beogradu je umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac objavio je oko 70 knjiga, od kojih su najpoznatije “Pesme o majci”, “Priča o životinjama”, “Sa Ovčara i Kablara”, “Vojničke pesme”, “Ponoćni svirači”, “Seljaci” i “Antologija srpskog pesništva”. Napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima – krajputašima. Pokretač je muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.
2001. – U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.
2002. – U Beogradu je u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna (“Gospodar i sluga”, “Tren 1” i “Tren 2”, “Govori i razgovori”).
2002. – Na Kubi je umro Gregorio Fuentes (104), kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman “Starac i more”.
2003. – Avganistan je ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.<


NA DANAŠNJI DAN

12. JANUAR

agata

<<<1976. – Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama “Mišolovka”, prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.

 

 

 

11. JANUAR

sarajlija

<<<1848. – Umro je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor dela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio prema mestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića

10. JANUAR

psavic

<<<1909. – Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić. Svetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. je bio direktor Instituta.