28. oktobar

28. oktobar

28/10/2017 Off By

1492. Kristofer Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posedom Španije.

1628. Kraljevske trupe pod kardinalom Rišeljeom zauzele, posle višemesečne opsade, uporište protestanata, La Rošel.

1636. U Kembridžu, u američkoj državi Masečusets, osnovan koledž “Harvard”, najstarija obrazovna ustanova u SAD.

–1704. Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Snažno uticao na kasnije filozofe-empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države.


1716. – Umro je srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji, podučavao je i mladiće iz Rusije primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.

1746. U zemljotresu u Peruu, u kom su razoreni gradovi Lima i Kaljao, poginulo najmanje 18.000 ljudi.

1836. Proglašena federacija Perua i Bolivije.

–1884. Rođen srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao beogradski orkestar “Collegium musicum”.


 

 

 

 

 

–1886. Na ostrvu Bidl u njujorškoj luci predsednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.


1891. U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi, a 300.000 ostalo bez domova.

 

 

–1914. Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. izumeo vakcinu protiv dečje paralize


 

 

 

 

 

–1915. – Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svetskom ratu, samoubistvo je izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se delima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i sveta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Dela: romani “Došljaci”, “Čedomir Ilić”, zbirka pripovedaka “Kad ruže cvetaju”, crtice “Pod životom”, “Vitae fragmenta”


1918. Posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu, u Pragu preuzeo vlast Nacionalni komitet. Republika Čehoslovačka s predsednikom Tomašem Garigom Masarikom proglašena u novembru 1918.

1919. U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.

1922. Oko 40.000 fašista-“crnokošuljaša” Benita Musolinija krenulo iz Napulja u marš na Rim. Dva dana kasnije kralj Vitorio Emanuele poverio Musoliniju mandat za sastav Vlade. Fašistički režim trajao do jula 1943.

–1924. – Rođen je srpski sportski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. veku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa, uključujući “Crvenu zvezdu” i “Partizan”, za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. postao je trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener “OKK Beograda” osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s “Crvenom zvezdom” Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa “Injisom” iz Varezea sve što se moglo osvojiti – tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih šampiona i dva Interkontinentalna kupa. U košarkaškim krugovima najčešće su ga zvali Profesor i bio je učitelj plejade srpskih trenera čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku, godine 1998. uvršten je u čuvenu “Kuću slavnih” u američkom gradu Springfild, kolevci košarkaške igre.


–1923. Umro srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 20. decembra 1920. Bio urednik listova “Samouprava” i “Odjek” od 1884.


1932. Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije posle sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države postao 1977, posle smrti predsednika, arhiepiskopa Makariosa III.

1940. Italijanske trupe napale Grčku iz Albanije, pošto je Grčka odbila ultimatum kojim je Italija tražila vojna uporišta na grčkoj teritoriji. Uz pomoć Nemaca Grčka okupirana u aprilu 1941.

1962. Okončana kubanska raketna kriza, sovjetski lider Nikita Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa sa Kube, a predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi da će obustaviti blokadu te zemlje.

1974. Šefovi arapskih država, uključujući jordanskog kralja Huseina, usvojili Deklarciju kojom su zatražili stvaranje nezavisne palestinske države.

1982. Na opštim izborima u Španiji ubedljivu pobedu odnela Socijalistička radnička partija Felipea Gonsalesa.

1995. U požaru koji je izbio u metrou glavnog grada Azerbejžana, Bakuu, poginulo najmanje 289, povređeno 270 ljudi.

2000. Na Kosovu, u organizaciji administracije Ujedinjenih nacija, održani lokalni izbori, na kojima je ubedljivo pobedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Kosovski Srbi bojkotovali izbore, jugoslovenske vlasti ih nisu priznale.

2001. Predsednik SAD Džordž Buš formirao Grupu za praćenje inostranih terorista, kojom rukovodi javni tužilac Džon Eškroft, a zadatak grupe da pronalazi i deportuje strane državljane koji ilegalno borave u SAD.