23. avgust

23. avgust

23/08/2017 Off By

1305. – U Londonu je obešen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.
1514. – Turski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

–1754. – Rođen je Luj XVI (Louis), francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. Žirondinski konvent svrgnuo ga je sa prestola, u decembru iste godine osuđen je na smrt pod optužbom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

1775. – Kralj Engleske Džordž II (George) proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.
1821. – Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.
1839. – Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.
1863. – Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.
1864. – Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos (Eleutherios). Kao premijer (1910-33) reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

–1912. – Rođen je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji mjuzikla. Uspešno je spajao klasični balet sa modernom igrom (“Amerikanac u Parizu”, “Ples na kiši”, “Poziv na igru” i “Helo, Doli!”).


1914. – Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

–1926. – Umro je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki (“Četiri jahača apokalipse”, “Dama s kamelijama”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”, “Mladi radža”).


1939. – Ministri inostranih poslova Nemačke i SSSR Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.
1942. – Počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.
1944. – Rumunija je, u Drugom svetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Nemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Nemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku (Ion Antonescu).
1944. – Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.
1945. – Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet “višak” zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

–1958. – Televizija Beograd počela da emituje program
Zvanični rad TV Beograd počeo je emisijama eksperimentalnog programa iz još nedovršenog studija na Sajmištu. Bila je subota, 23. avgust. Otvaranje TV Beograd najavila je Olivera Živković, spiker Radio Beograda. Olga Nađ je obavestila gledaoce o emisijama koje će biti na programu, a zatim je najavila prenos otvaranja Međunarodnog sajma tehnike i naučnih dostignuća. Reditelj prvog prenosa bio je Miroslav Dedić. U 20 časova krenuo je prvi TV Dnevnik, koji je vodio Mića Orlović. Informativni program je prvog dana uživo emitovao emisiju Svetolika Mitića. Zabavni program režirala je Mirjana Samardžić, a voditelji su bili Mića Tomić i Predrag Laković. Slavko Simić je recitovao, nastupili su Lola Novaković, Petar Cvejić i drugi. Bio je to trenutak rađanja naše televizije.


1962. – Američki telekomunikacioni satelit “Telstar” emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.
1973. – Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao “Stokholmski sindrom”.
1979. – Prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.

–1989. – Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.


1990. – Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg SSSR-a.
1992. – Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.
1996. – Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.
1996. – U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.
1999. – Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici “Mir” 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.
1999. – Umro je marokanski kralj Hasan Drugi (70).
2000. – Avion “erbas A320” kompanije “Galf er” sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.
–2000. – Posle teske bolesti, u Beogradu je preminuo istaknuti jugoslovenski glumac Milivoje Mića Tomic. Rodjen 10. februara 1920. u Beogradu, studirao je na Dramskom odseku Muzicke akademije, a posle rata je u Ateljeu 212, Beogradskom dramskom pozoristu, kao i u samostalnoj pozorisnoj grupi Dramska druzina A, ostvario niz zapazenih uloga. Tokom vise od 50 godina rada, Tomic je ostvario niz uloga u pozoristu, na filmu i televiziji. Igrao je u najzapazenijim filmovima Slobodana Sijana i Zdravka Sotre, a posebnu popularnost stekao je u televizijskim serijama Radivoja Lole DJukica, kao i tumacenjem lika cika Jove Zmaja u seriji Timotija Dzona Bajforda “Neven”. Mica Tomic je dobitnik mnogobrojnih priznanja, medju kojima i nagrade “Pavle Vuisic” za zivotno delo 1997.


2001. – Japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejanaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.
2003. – Džon Gogan (John Geoghan), ražalovani bostonski sveštenik i centralna figura u seks skandalu koji je potresao Katoličku crkvu, prebijen je na smrt u zatvoru, u kome je od 2002, kada je osuđen zbog seksualnog zlostavljanja maloletnika