12. jul

12. jul

12/07/2017 Off By

-100. p.n.e. – Rođen je rimski vojskovođa, pisac i državnik Gaj Julije Cezar. Posle pobede nad svojim suparnicima postao je diktator Rima. Ubijen je u zaveri zastupnika republikanskog uređenja u Senatu 15. marta 44. p.n.e. kada je bio na vrhuncu moći. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek dela stare rimske književnosti. Uveo je julijanski kalendar kojim se i danas služe neke pravoslavne crkve.

1191 – Engleski kralj Ričard lavljeg srca zauzeo je u Trećem krstaškom ratu grad Akru.

-1536 – Umro je holandski humanista, filozof i filolog Erazmo Roterdamski, kritičar papske države i zloupotreba crkve. Svoje poglede na duhovne, crkvene i društvene prilike izneo je u satiričnom delu “Pohvala ludosti”, a njegov spis “De ratione studii” prvi je sistematski program humanističkog školskog obrazovanja.


1543 – Engleski kralj Henri VIII oženio se šesti, i poslednji put, sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera.

1682 – Umro je francuski astronom Žan Pikar. Prvi je precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah “Connaišance des Temps”.

1806 – U Parizu je formirana Rajnska konfederacija u koju je ušlo 16 nemačkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je značilo i kraj Svetog Rimskog Carstva Nemačke, koje je ukinuto 6. avgusta kada se Franc I Habsburg odrekao carske nemačke krune. Konfederacija se raspala 1813. nakon Napoleonovog poraza u bici kod Lajpciga.

1854 – Rođen je američki izumitelj i industrijalac Džordž Istman. Osnovao je kompaniju “Kodak” koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.

-1884 – Rođen je italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani. Dobar deo života proveo je u Parizu (1906-20), gde se uklopio u savremene likovne tokove “Pariske škole”, a proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.

 


-1904 – Rođen je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Hrabro se suprotstavio uvodjenju Pinočeove diktature, a njegova sahrana iste, 1973. godine, pretvorila se u manifestaciju čileanskih antifašista. (“Dvadeset ljubavnih i jedna očajna”, “Pokušaj beskonačnog čoveka”, “Španija u srcu”, “Elementarne ode”).


1910 – U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila “Rols-Rojs”.

1920 – Zvanično je otvoren Panamski kanal, šest godina nakon što je kroz njega prošao prvi brod.

1941 – Nakon napada Nemačke na SSSR u Drugom svetskom ratu, sovjetska vlada i Velika Britanija potpisale su u Moskvi sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke Nemačke.

1941 – Na Cetinju je u Drugom svetskom ratu proglašena kvislinška suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom fašističke Italije.

1960 – Francuska je priznala nezavisnost kolonija u Africi Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga.

1979 – Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.

-1984 – Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknuti teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj književnosti izmedju dva svetska rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu (“Od sreće i od sna”, “Bez mere”, “Nox microcosmica”).


1993 – Zemljotres na severu Japana aktivirao je klizišta i pokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.

1997 – Kubanska vlada je, nakon laboratorijskih ispitivanja, potvrdila autentičnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog vodje Ernesta Če Gevare, pronađenih u Boliviji, gde je ubijen, a potom prebačenih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.

1998 – Francuska je pobedom nad Brazilom (3:0) u Parizu u finalu svetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak sveta u fudbalu.

2000 – U Topoli je umro princ Tomislav Karađorđević, sin kralja Aleksandra I i brat kralja Petra II. Njegova sahrana 16. jula u porodičnoj grobnici na Oplencu okupila je skoro celu porodicu Karađorđevića, koja je živela u inostranstvu od Drugog svetskog rata, kada su komunisti, po dolasku na vlast, zabranili kralju i članovima njegove porodice povratak u zemlju. Princ Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra II, vratio se s porodicom u SRJ 2001, a odlukom Savezne vlade 12. jula porodici Karađorđević je dat na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju.

2001 – SAD su objavile crnu listu zemalja koje nisu započele borbu protiv trgovine ljudima. Na tom spisku nalaze se 23 zemlje, uključujući Izrael, Grčku i Saudi Arabiju.

2001 – Bivši bugarski car Simeon II prihvatio je kandidaturu za premijera te zemlje. Na tu dužnost je zvanično izabran u parlamentu 24. jula.

2002 – U Beogradu je započela rad Komisija za izradu Ustavne povelje buduće zajednice Srbije i Crne Gore.

2003 – Savet bezbednosti UN produžio je mandat međunarodnim mirovnim snagama u BiH (SFOR) za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zločine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmeštene su u BiH u januaru 1996.♦