EU statistika: Eurostat o BDP-u po stanovniku otkriva da je Rumunija prestigla Hrvatsku

EU statistika: Eurostat o BDP-u po stanovniku otkriva da je Rumunija prestigla Hrvatsku

14/06/2017 Off By

Ranka Čičak

Politika parazitiranja na “suncu i moru”, odbijanje stranih investicija i drhtanje pred Todorićem jer “zapošljava puno ljudi”, zakucali su Hrvatsku na dno Evropske unije, piše zagrebački portal Index.
Najnoviji podaci Eurostata o BDP-u po stanovniku pokazuju da nas je sustigla čak i Rumunija, nekad vrlo siromašna zemlja, a po stvarnoj individualnoj potrošnji su nas čak i prestigli.

Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto proseka Evropske unije BDP-a po stanovniku, te se tako izjednačila sa Rumunijom, a lošija je jedino Bugarska.
Kada pogledamo podatke za prethodne godine, jasno je vidljivo da Rumunija snažno napreduje, dok Hrvatska stagnira.
Rumunija je 2013. i 2014. bila na 55 posto proseka, 2015. je skočila na 58 posto da bi se sada izjednačila sa Hrvatskom na 59 posto. Istovremeno, Hrvatska je 2013. i 2014. bila na 59 posto, 2015. je pala na 58. posto, da bi se prošle godine ponovo vratila na 59 posto.
Rumuni nas prestigli po individualnoj potrošnji
Što se tiče stvarne individualne potrošnje, koja pokazuje blagostanje domaćinstava – tu nas Rumunija nije dostigla, već prestigla.
Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumuniji bila na 54 posto proseka EU, da bi prošle godine dostigla 63 posto.
S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.
Hrvatska je zbog dubokih problema u funkcionisanje državne administracije, koja koči svaki oblik ekonomske aktivnosti, dok istovremeno pogoduje politici bliskim pojedincima, bila u recesiji čak šest godina.
Kroz to vreme, umesto da se napravi zaokret, smanje porezi i olakša poslovanje malim i srednjim preduzetnicima, te otvore vrata stranim ulagačima, administracija se pravila kao da se ništa ne događa, i natukla 70 milijardi kuna novog javnog duga.
Iako se sada situacija popravlja, te je ekonomija u pozitivnoj fazi, rast nije posledica uklanjanja barijera privatnom sektoru, niti zasluga ove ili one Vlade, već se isključivo može pripisati naporima privatnog sektora, te povoljnim okolnostima u Evropskoj uniji.♦