Hrvatska reakcija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku

INFORMACIJA da će u Sarajevu sutra, (četvrtak  30. mart) biti objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku uzburkala je duhove u Hrvatskoj, piše zagrebački dnevnik  Večernji list. Deo javnosti nije želeo da komentirše Deklaraciju, jer “ne želi da reklamira” njene autore. Bilo je i onih koji su komentarisali ovu inicijativu.

– Pretpostavljam da se radi o političkoj inicijativi koja je verovatno povezana i s činjenicom da u Hrvatskoj ovih dana obilježavamo 50 godina od potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Problematizovanje pitanja postojanja “četiriju političkih” jezika na prostoru nekadašnje hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske jezične prakse, što se nameće kao osnovna namera ovoga projekta, klasično je izvrtanje teza jer je “srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik” zapravo politički konstrukt, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realizovan – rekla je ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek.

– Nikada, dodala je, nije razvijen ili u lingvističkim krugovima izgrađen srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezični sistem koji bi se u govornoj praksi realizovao u vidu srpsko-hrvatskih ili hrvatsko-srpskih govora.

– U svim četirima državama kojima je politički nametnut naziv srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik govornici su govorili hrvatskim, srpskim ili nekim trećim jezikom i svoje su jezike nazivali hrvatskim, srpskim ili nečim trećim. Među tim jezicima postoje velike sličnosti (ali i strukturne i leksičke razlike koje posljednjih 25 godina sve više divergiraju) i govornici se u vrlo velikoj meri razumiju i mogu više ili manje nesmetano da komuniciraju. I to je ona dodana vrednost koju uživaju zemlje u susedstvu, vrednost koja omogučava čitanje literature na izvornim jezicima pisaca, komunikaciju i razvijanje dobrih susedskih odnosa – dodala je Obuljen Koržinek.

Generalni sekretar Matice hrvatske Zorislav Lukić rekao je da je Matica i utemeljena zbog zaštite i afirmaciju hrvatskog jezika.

– Za Maticu je hrvatski jezik samostalan. Za nas ne postoji jezik u koji bi hrvatski jezik trebao ili mogao ući – kaže Lukić.

Saborski zastupnik i lingvist Bojan Glavašević koji na konferenciji “Jezik i nacionalizam” u Podgorici nije potpisao Deklaraciju kaže:

– Nisam je potpisao pošto da imam političko zaduženje. Na konferenciji sam učestvovao kao naučnik. I pripremne konferencije i sama Deklaracija pre svega su poziv na odvajanje nacionalizma i politike od nauke. Da sam kao političar potpisao Deklaraciju, ona bi dobila dimenziju političkog programa, a to je nešto što nikada nije bio cilj ni poenta – ističe Glavašević.(Agencije)♦