3. DECEMBAR

03/12/2014 Off By

bobić<<<1978. – Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta. Glumačku karijeru započela je 1921. i pored brojnih uloga ostala je zapamćena kao nenadmašna Živka u “Gospođi ministarki” Branislava Nušića.


 

1694. – U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.
1800. – Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka (“Sonetni venac”).
1883. – Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.
1894. – Umro je na ostrvu Samoa, u Pacifiku, engleski književnik Robert Luis Stivenson (Robert Louis Stevenson), autor romana ‘Ostrvo s blagom’.
1910. – U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.
1912. – Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.
1919. – Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.
1930. – Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar (Jean Luc Godard), najznačajniji predstavnik francuskog “Novog talasa” koji je filmovima “Do poslednjeg daha” (1959) i “Prezir” (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.
1944. – U Atini je izbio građanski rat između vlade, koju jepodržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.
1952. – Umro je srpski književnik i političar, Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Do 1943. bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a nakon sporazuma Tito-Šubašić ušao je u martu 1945. kao potpredsednik u vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine (“Pozorišne kritike”, “Iz pozorišta predratne Srbije”).
1962. – Edit Sparlok Sampson (Edith Spurlock) stupila je nadužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD.
1962. – Teška magla koja je prekrivala London četiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.
1967. – Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard (Christian Barnard) izvršio je u bolnici “Grote Šur” u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju ljudskog srca. Pacijent Luis Vašanski (Louis Washansky) potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.
1971. – Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.
1975. – U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.
1978. – Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta. Glumačku karijeru započela je 1921. i pored brojnih uloga ostala je zapamćena kao nenadmašna Živka u “Gospođi ministarki” Branislava Nušića.
1984. – U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi je umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida “Junion karbajd”.
1989. – Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke (komunisti) Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.
1995. – Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan je uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.
1997. – U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja među kojima i SAD odbile su da se priključe sporazumu.
2000. – U Čikagu je u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama “Eni Alen”.
2001. – Umro je Gerhard Rigner (90), autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.
2003. – Umro je britanski glumac Dejvid Hemings, poznat po ulogama u kultnim filmovima “Uvećanje” i “Barbarela”.
2004. – General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. godine optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovečnosti i kršenje pravila i običaja rata.<


NA DANAŠNI DAN

.

2. DECEMBAR

marija-kalas-

<<<1923 – Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Pravo ime bilo joj je Marija Sesilija Sofija Ana Kalogeropulos. Karijeru je započela 1947. i pevala je s ogromnim uspehom na najvećim svetskim operskim scenama.

 

1. DECEMBAR

shs

<<<1918. – U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu i u novu državu su uključene nezavisne predratne srpske države – Srbija (proširena Vardarskom Makedonijom posle balkanskih ratova) i Crna Gora i teritorije u sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, čija je skupština odlučila da

 

30. NOVEMBAR

milos-crnjanski

<<1977. – Umro je srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog modernističkog časopisa “Dan” (1919), autor poetskog romana “Seobe”. Njegovo delo “Roman o Londonu” smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti.

 

 

29. NOVEMBAR

Josip-Broz-na-Drugom

<<<1943. – Na drugom zasedanju Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu, to Veće je konstituisano kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko telo i ustanovljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Doneta je odluka o federativnom uređenju države, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.