9. april

9. april

09/04/2016 Off By
  •  

1821. – U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler (Charles Baudelaire). Njegovu zbirku pesama “Cveće zla” mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka


 

1553. – Umro je francuski književnik Fransoa Rable (Francois Rabelais), jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman “Gargantua i Pantagruel” ubraja se među najznačajnija renesansna dela.

1626. – Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon (Fransis Bacon). U vreme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. (“Unapređenje nauke”, “Novi organon”, “Nova atlantida”, “Eseji ili saveti etički i politički”).

1683. – Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal (Robert Cavelier, Salle) proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u čast kralja Luja XIV.

1807. – Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vođstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

1821. – U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler (Charles Baudelaire). Njegovu zbirku pesama “Cveće zla” mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka.

1865. – Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD nakonšto se general konfederalnih snaga Robert Li (Lee) predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu (Ulysses). U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

1906. – Velika Britanija i Francuska su potpisale konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).

1926. – Rođen je Hugo Hefner (Hugh), američki publicista, izdavač magazina “Plejboj” koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro (Marilyn Monroe) nagom na naslovnoj strani.

1928. – U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestaoda bude državna religija.

1940. – Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu.

1948. – Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

1959. – Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Loyd Wright), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel “Imperijal” u Tokiju.

1969. – Francusko-britanski supersonični putnički avion”Konkord” obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

1974. – Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

1977. – Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.

1988. – Li Peng je imenovan za premijera Kine.

1990. – Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.

1991. – Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

1991. – Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

1992. – Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.

1995. – Peruanski predsednik Alberto Fudžimori (Fujimori) osvojioje drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

1998. – U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u SaudijskojArabiji poginulo je 119 vernika iz više zemalja.

1999. – Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru (Mainassara).

2002. – Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Đenini, u Zapadnoj Obali.

2002. – Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

2005. – Britanski princ Čarls (Charles) i Kamila Parker Bouls(Camilla Bowles) venčali su se u Gildholu u Vindžoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.