Skip to the contentAja Jung uspela da od Beograda napravi svetski baletski centar
27/03/2016 By OVE GODINE JE TRINAESTI BEOGRADSKI FESTIVAL IGRE NAJAVLJEN I POHVALJEN U NOVINAMA I EMISIJAMA PREKO 30 SVETSKIH ELEKTRONSKIH MEDIJA. NA OTVARANJU, PRED ULAZOM U SAVA CENTAR, TRAŽILA SE KARTA VIŠE I RADILI SU TAPKAROŠI, KAO U NAJBOLJE VREME BEOGRADSKOG BALETA PEDESETIH, ŠEZDESETIH I SEDAMDESETIH GODINA PROŠLOG VEKA
RANKA ĆIČAK
DVE godine posle brutalnog napada ljubomornih kolega na ličnost Aje Jung, pokazalo se da je biznis i dobra ideja u baletu važan kao i sam kvalitet igre. Ako ne i važniji. Sličan uspeh u svojoj umetnosti postigao je i Ivan Tasovac. Mnogo pijanista sviralo je bolje od njega. Ali, samo je on uspeo da od Beogradske filharmonije napravi svetski poznati orkestar. Zato je prepoznao Ajin kvalitet i pružio joj podršku Ministarstva kulture.
Danas i najskeptičniji moraju priznati da je Aja uspela. Od vremena kada je u Beogradu gostovala Maja Pliseckaja, pa su dolazili da je vide ljubitelji baleta iz Austrije, Nemačke, Italije, ovde nije bilo toliko poznatih igrača i toliko publike iz susednih zemalja. Aja je u trenutku mrtvila naše kulture uspela da od Beograda napravi svetski baletski centar. Ove godine je Trinaesti beogradski festival igre najavljen i pohvaljen u novinama i emisijama preko 30 svetskih elektronskih medija. Na otvaranju, pred ulazom u Sava centar, tražila se karta više i radili su tapkaroši, kao u najbolje vreme beogradskog baleta pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. U foajeima Beogradskog dramskog, Teatra na Terazijama i svih drugih pozorišta gde nastupaju učesnici ovogodišnjeg Festivala igre, mogu se čuti različiti jezici publike,
Festival je doneo ne samo savremeni balet iz različitih krajeva sveta, već i korist našoj kulturi, turizmu i čitavoj privredi. Povećao je ugled naše kulture u svetu. To je uspeh Aje Jung. Možda bi nam i u operskoj umetnosti falila neka takva ličnost. Beograd je to zaslužio i prepoznao. Zato je prihvatio i podržao Aju. ♦