10. mart

10. mart

10/03/2016 Off By
1856. – Umro je Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, “otac” srpske drame i, kao ministar prosvete jedan od glavnih organizatora prosvetnog i kulturnog života u obnovljenoj Srbiji. Učestvovao je u osnivanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima (“Laža i paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Kir-Janja”, “Rodoljupci”).

 
1528. – U Beču je kao jeretik spaljen na lomači Baltazar Hubmajer (Balthasar Hubmaier), jedan od glavnih vođa austrijskih baptista.
1628. – Rođen je italijanski lekar i botaničar Marčelo Malpigi (Marcello Malpighi), koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksno sočivo – jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.
1772. – Rođen je nemački pisac Fridrih fon Šlegel (Friedrich von Schlegel), jedan od začetnika nemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Pisao je eseje, pesme i pripovetke propagirajući ideje romantičarskog pokreta. U “Istoriji stare i nove književnosti” dao je jedan od prvih pregleda celokupne svetske književnosti.
1856. – Umro je Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, “otac” srpske drame i, kao ministar prosvete jedan od glavnih organizatora prosvetnog i kulturnog života u obnovljenoj Srbiji. Učestvovao je u osnivanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima (“Laža i paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Kir-Janja”, “Rodoljupci”).
1872. – Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Macini (Giuseppe Mazzini), glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od tvoraca moderne italijanske države.
1915. – U Čikagu je održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, sa predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade. Bila je to prva velika javna manifestacija u svetu u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
1922. – Britanske vlasti su uhapsile Mahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.
1945. – Tokio je u Drugom svetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prestonice, a bez domova je ostalo oko milion.
1948. – Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik (Garrigue Masaryk), sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika (Tomas), izvršio je samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu.
1952. – Bivši predsednik Kube Fulhensio Batista (Fulgencio) oborio je kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je srušio s vlasti Fidel Kastro.
1959. – U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila je pobuna protiv kineske vlasti. Nakon višednevnih uličnih borbi Kinezi su ugušili pobunu, a dalaj lama je izbegao u Indiju.
1968. – U feribotu koji se prevrnuo u luci grada Velington na Novom Zelandu poginulo je najmanje 200 ljudi.
1969. – Džejms Erl Rej (James Earl Ray), optužen za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga (Luther) u aprilu 1968, osuđen je na 99 godina zatvora.
1974. – Japanski poručnik Hiro Onade predao se, posle 29 godina skrivanja u džungli, filipinskim vlastima, objasnivši da “nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata između SAD i Japana”.
1975. – Snage severnog Vijetnama su, u prvoj velikoj pobedi u Vijetnamskom ratu, zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobeda označila je početak velike ofanzive koja je sedam nedelja kasnije dovela do osvajanja Sajgona (Ho Shi Min).
1990. – Sud u Iraku osudio je na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen je 15. marta.
1993. – Suharto je šesti put izabran za predsednika Indonezije.