5. januar

05/01/2016 Off By

1881. – Rođen je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikola Velimirović, poznat po monaškom imenu Nikolaj, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj, doktorirao je teologiju na Univerzitetu u Bernu, posle čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu.


1066. – Umro je Eduard Ispovednik, anglosaksonski kralj od 1042., po kojem su nazvani anglosaksonski pravni običaji, kodifikovani posle njegove smrti – “Leges Edwardi confessoris”.
1589. – Umrla je francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči , ćerka gospodara Firence Lorenca II, koja je posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Uz podršku pape Grgura XIII organizovala je 1572. pokolj hugenota (protestanata) poznat kao Vartolomejska noć.
1592. – Rođen je Šah Džehan poznat i kao princ Haram mogulski car od 1628. do 1658., kad ga je zbacio sin Aurangzeb. Sagradio je čuveni mauzolej Tadž Mahal za caricu Mumtaz Mahal u kojem je i on sahranjen 1666. Premestio je 1648. prestonicu iz Agre u Delhi.
1881. – Rođen je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikola Velimirović, poznat po monaškom imenu Nikolaj, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj, doktorirao je teologiju na Univerzitetu u Bernu, posle čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta Gora. Znatno je doprineo sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, a potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom (Dožić), zatočen je 1944. u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, posle oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. “Kada kuća gori, požar se gasi spolja”, često je govorio. Umro je 1956. u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Dela: “Religija Njegoševa”, “Besede pod Gorom”, “Iznad greha i smrti”, “Duša Srbije”, “Srbija u svetlosti i mraku”, “Duhovni preporod Evrope”, “Agonija crkve”, “Reči o Svečoveku”, “Molitve na jezeru”, “Omilije”, “Ohridski prolog”, “Teodul”, “Srpski narod kao Teodul”, “Srednji sistem”, “Indijska pisma”, “Mudra igumanija ljubostinjska”, “Stoslov o ljubavi”, “Hriste, dođi u Aziju”, “Indijski Savle”, “Kasijana”, “Zemlja nedođija”, “Žetve Gospodnje”, “Divan”, “Jedini Čovekoljubac” (nedovršeno).
1834. – U Kragujevcu su izašle “Novine serbske”, prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik bio je Dimitrije Davidović, osnivač “Novina serbskih” u Beču (1813-21).
1896. – Vilhelm Rentgen, (Wilhelm Roentgen) nemački fizičar, je prvi put demonstrirao novo pronadjeno zračenje, koje je zbog nepoznavanja uzroka, nauka nazvala X-zraci, a zatim ‘Rentgensko zračenje’.
1916. – Pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo je italijanski brod “Brindizi” s južnoslovenskim iseljenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD koji su krenuli da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u Prvom svetskom ratu. Poginulo je 390 ljudi, a 102 su spašena.
1919. – U Berlinu je počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom “Savez Spartaka” s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.
1919. – Osnovana je Nemačka radnička partija, koja je kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast je došla 1933, a njen lider Adolf Hitler postao je kancelar Nemačke.
1925. – Guverner američke savezne države Vajoming je postala Neli Tejlor Ros, prva žena guverner u istoriji SAD.
1928. – Rođen je Zulfikar Ali Buto , predsednik Pakistana (1971-73). Od avgusta 1973. bio je predsednik vlade koja je priznala nezavisnost Bangladeša. U julu 1977. vojnim pučem ga je zbacio s vlasti general Mohamed Zija ul Hak, u martu 1978. osuđen je na smrt pod optužbom da je naredio ubistva političkih protivnika. Obešen je u aprilu 1979.
1938. – Rođen je španski kralj Huan Karlos I , koji je posle smrti diktatora Fransiska Franka 1975. imao presudnu ulogu u uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji.
1942. – Na osnovu sporazuma s nacističkom Nemačkom, Prvi korpus bugarske fašističke vojske započeo je u Drugom svetskom ratu okupaciju jugoistoka Srbije.
1946. – Rođena je Dajana Kiton (Dianne Keaton), američka filmska glumica.
1949. – Na sastanku u Moskvi vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donele su odluku o stvaranju Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja članica. Iste godine SEV-u je pristupila Albanija, a 1950. Istočna Nemačka. Savet je rasformiran 1991.
1964. – Tokom posete Svetoj zemlji papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. To je bio prvi susret poglavara dve crkve od 15. veka i prva poseta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.
1968. – Aleksandar Dubček postao predsednik vlade Čehoslovačke.
1969. – SSSR je lansirao vasionski brod “Veneru 5” u pravcu Venere, a pet dana potom i “Veneru 6”, koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.
1972. – Američka svemirska agencija NASA najavila planove za novu vrstu svemirske letelice za višestruku upotrebu, Spejs Šatl (Space shuttle).
1976. – U Kambodži u vreme režima Crvenih Kmera proglašen je novi ustav kojim je naziv zemlje promenjen u Demokratska Kampućija.
1976. – Novim zakonom, francuski je postao jedini dozvoljeni jezik na kojem se mogu objavljivati oglasi u Francuskoj.
1991. – Umro je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini 20. veka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom (“Kora”, “Nepočin-polje”, “Sporedno nebo”, “Od zlata jabuka”, “Urnebesnik”).
1992. – Tanker koji je prevozio naftu ‘Braer’ se nasukao na Šetlandskim Ostrvima izlivši ogromne količine sirove nafte u okean i na obale ostrva. Pričinjena je ogromna ekološka šteta kako u vodi tako i na kopnu.
1996. – U Gazi je ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš, zvani “inženjer”, osumnjičen kao organizator talasa samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo desetine jevrejskih civila. Poginuo je pošto je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon.
1997. – Rusija je povukla poslednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.
1999. – SAD su produžile ekonomske sankcije protiv SR Jugoslavije uvedene u junu 1998. zbog eskalacije kosovske krize; beogradski Fond za humanitarno pravo objavio je podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.
2001. – Neurohirurg iz Njujorka, optužen da je u dva slučaja izvršio operacije mozga sa pogrešne strane, oslobođen je optužbi i vraćena mu je dozvola za rad.
2003. – U 85 godini umro je Masimo Điroti , jedan od najpopularnijih filmskih umetnika u posleratnoj italijanskoj kinematografiji, poznat po ulogama u filmovima Lukina Viskontija “Opsesija”, “Smisao” i “Veštice”.
2003. – U istovremenim samoubilačkim napadima dvojice Palestinaca u Tel Avivu, poginule su 22 osobe, a više od 100 je povređeno.
2004. – Vlasti u Kini su naredile da se oko 10.000 civetki (životinje slične mački) na buvljim pijacama u južnoj provinciji Gvandong ubiju nakon što su genetički testovi pokazali da su one mogući prenosioci smrtonosnog virusa SARS.♦