3. januar

3. januar

03/01/2016 Off By

1926. – Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom “Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu”. Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu.


 

-106. – p.n.e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija, kog je oštro napao u besedama “filipikama”.
1795. – Umro je Džosaja Vedžvud (Josiah Wedgwood), poznati engleski keramičar.
1795. – Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuškog Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske.
1815. – Austrija, Velika Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.
1868. – U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela prosvetiteljska era dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana.
1875. – Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač “Velikog svetskog rečnika XIX veka” u 17 tomova. Izdavačka kuća “Larus” kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu.
1892. – Rođen je J.R Tolkin (Tolkien), engleski pisac, autor ciklusa romana ‘Gospodar prstenova’ (‘Lord Of The Rings’).
1904. – Rođen je srpski pisac i likovni kritičar jevrejskog porekla Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću “Nolit” i uređivao književno-politički časopis “Nova literatura”. Potom je zbog političkog progona prinuđen da emigrira i u Nemačkoj je uređivao časopis proleterskih pisaca “Linkskurve”, a u Parizu je 1933. osnovao Institut za borbu protiv fašizma. Otišao je 1936. u Španiju, gde se na strani republikanaca borio protiv fašističkih snaga Fransiska Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman “Doviđenja u oktobru”, eseji i umetnička kritika “Osvajanje neba”, “Misli i boje”, “Susreti sa mojim vremenom”, “Jugoslovenska skulptura XX veka”, “Graditelji moderne misli”, “Naivna slika sveta”, “Prodori moderne umetnosti”, “Kraj umetnosti u doba nauke?”, “Maske sveta”, “Re-vizija umetnosti”, “Modern German Art”, “Goja i mi”, “Kapričosi”, “Užasi rata”, “Anri Ruso, život i delo” (sa suprugom Lizom), monografije “Krsto Hegedušić”, “Gabrijel Stupica”, “Bogosav Živković”, “Vangel Naumovski”, delo o Španskom građanskom ratu “Španija između smrti i rađanja”.
1924. – Egiptolog Hauard Karter (Howard Carter) je otkrio u Dolini kraljeva, blizu Luksora, u Egiptu, sarkofag egipatskog faraona Tutankamona.
1926. – Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom “Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu”. Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu.
1931. – Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u I svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.
1959. – Aljaska je postala 49. savezna država SAD, kupovinom od Rusije.
1961. – SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.
1967. – Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre no što je Osvald stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici.
1970. – U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.
1977. – Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. Najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji MMF-a.
1980. – Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu amputirana noga.
1985. – Izraelska vlada je ‘vazdušnim mostom’ prebacio 12,000 jevreja iz Etiopije u Izrael.
1990. – Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana u vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu, gde mu je suđeno.
1990. – U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u teretni.
1992. – Objavljeno 15. primirje u ratu u Jugoslaviji
1993. – Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine, SALT II.
1994. – U Sibiru se srušio ruski putnički avion tupoljev-154. Poginulo svih 124 putnika i članova posade.
1996. – Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, po završetku rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.
1997. – Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija Zajedno.
2000. – Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.
2001. – Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. Prvi svetski rekord u novom milenijumu.
2002. – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu.
2003. – U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu, Venecuela, između grupe simpatizera i protivnika predsednika Uga Čaveza, poginule najmanje dve osobe, a 78 povređeno.
2004. – Egipatski avion boing 737 srušio se u Crveno more. Poginulo svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su letovali u Egiptu.♦