1. decembar

1. decembar

01/12/2017 Off By

–1455. Umro italijanski vajar, zlatar i slikar Lorenco Giberti, koji je izradio čuvena vrata na krstionici katedrale u Firenci.


1640. Portugalija posle ustanka kojim je zbačena španska vlast ponovo stekla nezavisnost. Dve sedmice kasnije vojvoda od Braganse krunisan za portugalskog kralja pod imenom Žoao IV. Španija nezavisnost Portugalije priznala 1668.

–1761. Rođena Mari Tiso, proslavila se praveći voštane maske ličnosti pogubljenih u Francuskoj revoluciji, a u Velikoj Britaniji 1802. postavila stalnu izložbu voštanih figura svojih savremenika, danas Muzej Madam Tiso.


 

 

 

 

–1819. – Rođen je srpski istoričar i publicista Danilo Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vreme revolucije 1848. pokrenuo je list “Napredak”, koji je ubrzo zabranjen zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću, 1851. list “Južna pčela”, a 1852. “Srpski dnevnik” s književnim dodatkom “Sedmica”. Napisao je “Povjesnicu srpskog naroda”.


1821. Dominikanska Republika, koja obuhvata dve trećine istočnog dela karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola, proglasila nezavisnost od Španije.

1822. Osnivač brazilskog carstva Dom Pedro krunisan za prvog cara Brazila pod imenom Pedro I.

1825. Umro ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine od 1801. do 1825. proširio teritoriju Rusije. Posle poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao vodeću ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan od glavnih incijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspešno ratovao protiv Otomanskog carstva i pomagao srpskim ustanicima.

1906. U Parizu otvoren bioskop “Omnija Pate”, prva dvorana u svetu namenski izgrađena za prikazivanje filmova.

1918. Odlukom danskog parlamenta Island stekao nezavisnost.

1918. Provincija Transilvanija, ranije u sastavu Mađarske, odnosno Austro-Ugarske, ujedinila se s Rumunijom. U sastav Rumunije ušao i rumunski deo Banata i još neke pokrajine. Taj datum Rumuni slave kao nacionalni praznik, Dan ujedinjenja.

–1918. – U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu i u novu državu su uključene nezavisne predratne srpske države – Srbija (proširena Vardarskom Makedonijom posle balkanskih ratova) i Crna Gora i teritorije u sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, čija je skupština odlučila da Vojvodina prvo uđe u sastav Srbije, a potom u Kraljevinu SHS).


1925. U Lokarnu u Švajcarskoj potpisani sporazumi evropskih država o garanciji mira i nepovredivosti granica. Najvažnijim smatra se Rajnski pakt kojim su se Nemačka, Francuska i Belgija obavezale na poštovanje granica, a Nemačka prihvatila demilitarizaciju Rajnske oblasti. Te sporazume prekršio Hitler 1936, kada je okupirao Rajnsku oblast, a potom napao Čehoslovačku i Poljsku.

1934. U Lenjingradu ubijen Sergej Kirov, blizak Staljinov saradnik, član Politbiroa i sekretar Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije. Atentat na Kirova bio za Staljina povod da počne žestok obračun s protivnicima.

–1936. Umro italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka, koji je otvorio nove puteve moderne dramaturgije.


1971. U Karađorđevu na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske, nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Usledile “čistke” u političkim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, čime je sprečen pokušaj političkih i privrednih reformi u SFRJ.

1973. Umro izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje države Izrael i njen prvi premijer.

1974. – Umro je Lajoš Zilahi, mađarski romansijer i dramatičar. Već njegovo prvo delo ,”Samrtno proleće”, probudilo je pažnju fabulom i individualnošću stila. Roman “Ararat”, napisan posle Drugog svetskog rata, kao i nastavak tog romana, “Anđeo u buri”, objavljeni su na više evropskih jezika. Jedan je od mađarskih pisaca koji je požnjeo najviše uspeha i izvan svoje zemlje.


1981. U najvećoj nesreći u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva avion “DC-9 super 80” ljubljanskog “Inex-adria avioprometa” udario u planinu u blizini Ajačija na Korzici. Poginulo svih 178 putnika i članova posade.

1988. Benazir Buto postala premijer Pakistana, prva žena na čelu jedne islamske zemlje.

1989. Mihail Gorbačov kao prvi sovjetski lider posetio Vatikan i dogovorio se s papom Jovanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa SSSR i Vatikana.

1991. Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost od SSSR.

2000. Lider Partije nacionalne akcije Vinsent Foks inaugurisan za predsednika Meksika, čime je okončan 71 godinu dug period vladavine Institucionalne revolucionarne partije. To je bio prvi poraz te partije od 1929.

2001. U dva napada palestinskih bombaša-samoubica u Jerusalimu poginulo 10 Izraelaca, a u eksploziji autobusa u Haifi ubijeno 30. U tim napadima ranjeno preko 200 ljudi.♦