21. MAJ

21. MAJ

21/05/2015 Off By

gty_charles_lindbergh_in_plane_1927_ss_thg_120516_ssh1927. – Čarls Lindberg (Charles Lindbergh) prvi preleteo preko Atlantika sam u avionu Duh Sent Luisa (Spirit of St. Louis). Poleteo je 20. maja u 7:52 ujutro iz Amerike, sa aerodroma na Long Ajlendu, u blizini Njujorka. U predvečerje 21. maja sleteo je na aerodrom Burže u okolini Pariza. 100.000 oduševljenih ljudi ga je dočekalo u Francuskoj.>>>


1471. – Rođen je nemački slikar i graver Albreht Direr (Albrecht Duerer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, koje odlikuje precizan crtež (“Apokalipsa”, “Velika muka”, “Bogorodičin život”).
1471. – U londonskom zatvoru Tauer ubijen je engleski kralj Henri VI (Henry), poslednji monarh iz dinastije Lankaster (Lancaster), svrgnut u dinastičkim borbama (“Rat dveju ruža”). Njegov lik inspirisao je Šekspira (Shakespeare) za dramu “Henri VI”. Presto je preuzeo Edvard IV (Ednjard).
1502. – Portugalci su otkrili nenastanjeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku.
1527. – Rođen je španski kralj Felipe II (1556-98), sin inaslednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao je pobunu u Holandiji koja je dovela do njene nezavisnosti.
1639. – Umro je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela (Tommaso Campanella), zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u delu “Grad sunca”, koji je postao udžbenik utopijske filozofije.
1844. – Rođen je francuski slikar Anri Ruso, zvani Carinik (Henri Rousseau Le Douanier), prvi slikar naivac čije su slike ušle u Luvr.
1845. – Rođen je glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka.
1851. – Otkriveno zlato u Australiji. Time je počela australijska zlatna groznica.
1860. – Rođen je holandski lekar Vilem Ejnthoven (Willem Einthoven), osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924. godine.
1894. – Kralj Aleksandar Obrenović ukinuo je liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu ustav iz 1869. godine.
1895. – Umro je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe (Franz von Suppe), autor popularnih opereta (“Laka konjica”, “Bokačo”, “Lepa Galateja”, “Fatinica”).
1904. – U Parizu je osnovana Svetska fudbalska federacija – FIFA.
1911. – Potpisano primirje i okončan rat u Meksiku.
1921. – Rođen je ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac zapolitičke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik režima, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gde je ostao do 1986.
1922. – Komunisti preuzeli kontrolu u Bugarskoj; bugarski kralj Boris pobegao u inostranstvo.
1927. – Čarls Lindberg (Charles Lindbergh) prvi preleteo preko Atlantika sam u avionu Duh Sent Luisa (Spirit of St. Louis). Poleteo je 20. maja u 7:52 ujutro iz Amerike, sa aerodroma na Long Ajlendu, u blizini Njujorka. U predvečerje 21. maja sleteo je na aerodrom Burže u okolini Pariza. 100.000 oduševljenih ljudi ga je dočekalo u Francuskoj.
1935. – Umro je holandski botaničar Hugo de Fris (Vries), osnivač eksperimentalne genetike.
1935. – Umrla je američka pacifistkinja i društveni reformatorDžejn Adams (Jane Addams), dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. godine.
1945. – Sirija i Liban prekinuli su pregovore sa Francuskom izatražili punu nezavisnost.
1946. – U Velikoj Britain uvedeno racionalizovano snabdevanje brašnom usled ratom izazvane nestašice pšenice.
1967. – Više od 300 ljudi nastradalo je u požaru u robnoj kući u Briselu.
1969. – Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija (Kennedy), brata američkog predsednika Džona Kenedija (John), takođe ubijenog u atentatu, osuđen je na smrtnu kaznu. Kazna je kasnije preinačena u doživotni zatvor.
1981. – Socijalista Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) je postaopredsednik Francuske, a Pjer Moroa (Pierre Mauroy) premijer.
1982. – Britanske trupe su se iskrcale na Foklandska (Malvinska)ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.
1989. – Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili su zahtev vlade da napuste trg.
1991. – Bivši premijer Indije Radživ Gandi (Rajiv Gandhi) ubijenje bombom skrivenom u buket cveća, u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.
1991. – Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam (Mariam) oboren jeposle 14 godina vladavine i otišao je u izbeglištvo.
1992. – Američki Senat doneo je zakon kojim se SR Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD zbog umešanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.
1993. – Senat Venecuele je suspendovao predsednika države Karlosa Andresa Peresa (Carlos, Perez) pod optužbom za korupciju.
1996. – Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo je tanzanijski feribot, sa kojeg se od oko hiljadu ljudi spaslo samo 114.
1997. – Poljska i Ukrajina potpisale su sporazum o pomirenju i takoi formalno okončale viševekovno neprijateljstvo.
1998. – Pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija indonežanski predsednik Suharto podneo je ostavku nakon 32 godine diktatorske vladavine.
2001. – Savet bezbednosti UN proglasio je reku Kongo ponovootvorenom, nakon dvoipogodišnjeg rata. Zatvaranje reke imalo je za posledicu nestašicu hrane i lekova za milione stanovnika te zemlje.
2002. – Američki državni sekretar Kolin Pauel (Colin Ponjell)saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji.
2003. – U zemljotresu jačine 6,7 Rihterove skale koji je pogodioglavni grad Alžira i okolinu, poginulo je 2.241, a povređeno 10.243 osoba.
2006. – Većina građana Crne Gore izjasnila se na referendumu zanezavisnost te države. Srbija je, u skladu sa Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, nasledila pravo na međunarodni subjektivitet, mesto u UN i drugim međunarodnim organizacijama.<


NA DANAŠNJI DAN

20. MAJ

DusanovZakonik1

1349. – Donet je Dušanov zakonik kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.>>> 1498. – Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade. 1506. – Umro je italijanski moreplovac Kristofor Kolumbo (Cristoforo Columbo), koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku. 1799. – Rođen je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac) Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod

19. MAJ

pjer

1890. – Rođen je srpski karikaturista Petar – Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika srpske i jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača “Ošišanog ježa”. U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u “Novom listu”, a 1923. prešao je u “Politiku”. >>> 1535. – Francuski istraživač Žak Kartije (Jacques Cartier) je krenuo na svoje drugo putovanje u Severnu Ameriku, sa tri broda i 110 članova posade medju kojima su bili i dva sina indijanskog poglavice Donakone, koje je Kartije

 

18. MAJ

Aleksandar Makedonski (49)

323. p. n. e. – Aleksandar Veliki, makedonski kralj i najveći vojskovođa starog veka, umro je u 32. godini života u Vavilonu. >>>   1711. – Rodio se Rudjer Josip Bošković, dubrovački matematičar, astronom i filozof, jedšnji dann od najvećih naučnika svoga vremena. Živeo i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu. Po njemu je nazvan jedan od kratera na Mesecu. 1860. – Abrahama Linkolna proglašen za predsednika SAD. 1872. – Rodjen je Bertan Rasel (Bertrand Russell), engleski filozof, književnik,

17.MAJ

Kraljević-Marko-s

1395. – Poginuo je srpski vlastelin Kralj Marko, u narodu poznak kao Marko Kraljević, opevan u narodnim pesmama, ispunjavajući svoju vazalsku obavezu da pomaže vojno sultana Bajazita u bici kod Krajove, u današnjoj Rumuniji. Tirci su vodili bitku sa vlaškim vodjom vojvodom Mirčom. Učestvovao je i despot Stefan Lazarević, kao i Konstantin Dragaš koji je takodje poginuo u boju.⇒ 1102. – Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan je u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije. 1395. – U bici