Obeležen Dan sećanja na stradanje Narodne biblioteke Srbije

Obeležen Dan sećanja na stradanje Narodne biblioteke Srbije

06/04/2021 Off By BERB

Izvor/Foto: Vlada Srbije

 

Potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković i v. d. upravnika Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo položili su danas, na lokalitetu na Kosančićevom vencu, vence povodom obeležavanja Dana sećanja na stradanje Narodne biblioteke Srbije u nacističkom bombardovanju Beograda 1941. godine.

 

Gojković je istakla da 6. april 1941. godine nije samo dan kada je i u Srbiji počeo Drugi svetski rat i kada je nemilosrdno bombardovana prestonica Kraljevine Jugoslavije, već je i jedan od najtužnijih datuma srpske i svetske kulture.

Pre tačno 80 godina, u bombardovanju Beograda, Narodna biblioteka Srbije bila je jedna od prvih meta nacističkih aviona. Njeno razaranje 1941. godine spada među najveće zločine nad kulturom koje su nacisti počinili u Evropi, ukazala je potpredsednica Vlade.

Tog dana, kako je navela, uništavanjem nacionalne biblioteke, jedne od najznačajnijih ustanova kulture svake države, pokušano je zatiranje kulturnog i nacionalnog identiteta jednog naroda.

Gojković je podsetila na to da su u šestoaprilskom bombardovanju uništene i lične biblioteke Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Đure Daničića, Janka Šafarika…

Prema njenim rečima, o tome koliko je veliko kulturno blago Srbija tog dana izgubila slikovito govori podatak da su od bombi stradale knjige koje su pokrivale period od gotovo hiljadu godina.

Ona je ukazala na to da je Srbija nepovratno ostala bez mnogih vrednih knjiga, rukopisa, povelja i drugih pisanih tragova naše kulture tog 6. aprila 1941. godine, ali da namera okupatora da uništi kulturno biće našeg naroda nije uspela.

Uprkos mnogim stradanjima u istoriji i globalno teškim vremenima, Srbija je danas zemlja napretka. Do važnih pomaka došlo je i u oblasti kulture, a država i resorno ministarstvo posebnu pažnju poklanjaju bibliotekarstvu, naglasila je Gojković.

Sve veća sredstva, kako je naglasila, opredeljuju se za otkup knjiga za biblioteke širom Srbije, a nemali broj biblioteka rekonstruisan je i opremljen savremenom tehnologijom.

Ona je dodala da je Narodna biblioteka Srbije nedavno dobila upravnika za koga veruje da će ovu ustanovu voditi na dostojan način i uspeti da je učini vidljivijom na međunarodnom planu.

U tome i drugim važnim poslovima, kao što je izgradnja novog depoa, imaće punu podršku Ministarstva kulture i informisanja, poručila je Gojković.

Pištalo je podsetio na to da bi projekat izgradnje depoa bio nemoguć bez Ministarstva kulture i informisanja, dodavši da bi bez novog depoa Narodna biblioteka Srbije radila još nekoliko godina.

Kada završimo novi depo, ova nacionalna ustanova će biti u prilici da nesmetano funkcioniše u narednih 50 godina, naglasio je on, podsetivši na to da je Narodna biblioteka u Beogradu 6. aprila uništena.

Prema njegovim rečima, u prva dva naleta Kosančićev venac je bombardovan konvencionalnim bombama i biblioteka je oštećena, ali ne fatalno.

U trećem pokušaju, kako je istakao, avioni su naleteli iz pravca Velikog ratnog ostrva i sručili teret zapaljivih bombi, usled čega je zgrada gorela dva dana.

Pištalo je rekao da je tog dana uništen knjižni fond od 500.000 svezaka, 1.424 ćirilskih rukopisa i povelja od XII do XVII veka, kartografska i grafička zbirka od 1.500 brojeva, 4.000 naslova časopisa i 1.800 naslova novina.

Takođe, kako je dodao, stradala je nedovoljno proučena zbirka turskih dokumenata o Srbiji, ali i inkunabule i stare štampane knjige i celokupna prepiska značajnih ličnosti iz kulture i političke istorije Srbije i Jugoslavije.