10. APRIL

10. APRIL

10/04/2015 Off By

1912. – Titanik otpočinje svoje prvo i poslednje putovanje. Posle sudara sa ledenim bregom u severnom Atlantiku, Titanik je potonuo, a od 2224 putnika utopilo se 1517. >>>


1583. – Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus (Grotius), osnivač nauke o međunarodnom pravu.
1585. – Umro je papa Grgur XIII (Gregorius), poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.
1755. – Rođen je nemački lekar Samuel Haneman, osnivač homeopatije.
1778. – Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit (William Hezlitt), jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i više knjiga o umetnosti.
1813. – Umro je francuski matematičar i astronom Luj Lagranž (Louis Lagrange). Rođen je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio profesor matematike na artiljerijskoj školi. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, sferne astronomije (“Analitička mehanika”, “Teorija analitičkih funkcija I, II”).
1814. – Britanska i španska vojska porazile su u bici kod Tuluzatrupe Napoleona Bonapartu. Bonaparta je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.
1847. – U Mađarskoj je rođen Džozef Pulicer (Joseph Pulitzer) osnivač fondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje “Pulicerova nagrada” za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Kolumbija univerzitetu osnovao je 1903. godine prvu novinarsku školu.
1864. – Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.
1867. – Umro je prvi ruski šahovski majstor i teoretičar Aleksandar Dmitrijevič Petrov, utemeljivač ruske šahovske škole.
1869. – Spajanjem dve železničke pruge, “Union Pacifik” i”Central Pacifik”, proradila je američka transkontinentalna železnica.
1912. – Titanik otpočinje svoje prvo i poslednje putovanje. Posle sudara sa ledenim bregom u severnom Atlantiku, Titanik je potonuo, a od 2224 putnika utopilo se 1517.
1919. – Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksičkog vođu Emilijana Zapatu.
1921. – Sun Jat Sen (Yat) je izabran za predsednika Kine.
1932. – Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika Nemačke pobedivši sa 19 miliona glasova Adolfa Hitlera, koji je dobio 13 miliona glasova birača. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.
1938. – Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacističke Nemačke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Nemačkoj.
1941. – U Zagrebu je, uz podršku nacističke Nemačke, proglašena Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem.
1941. – Komunistička partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. Sedište Centralnog komiteta partije premešteno je iz Zagreba u Beograd.
1944. – Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.
1953. – Švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjeld) postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.
1954. – Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer(Auguste Lumiere), koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani “Gran kafe” braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu – “Ulazak voza u stanicu” i “Radnici izlaze iz fabrike”.
1962. – Umro je američki filmski reditelj mađarskog porekla Majkl Kertiz (Michael Curtiz), dobitnik Oskara za film “Kazablanka”.
1963. – U severnom Atlantiku je u eksploziji američke atomske podmornice “Trešer” poginulo 129 ljudi.
1972. – U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.
1972. – Više od 50 zemalja, uključujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani biološkog oružja.
1973. – Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana Saeb Salam podneo je ostavku.
1974. – Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj Laburističkoj partiji.
1993. – U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani (Chris), lider južnoafričke Komunističke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.
1994. – Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila “bezbednosnom zonom”. To je bila prva vojna akcija NATO snaga od osnivanja te vojne alijanse.
1995. – Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.
1997. – U Njujorku je u “Korporaciji Karnegi” i pod pokroviteljstvom “Projekta za etničke odnose”, održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su učestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.
2001. – Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO)saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.
2003. – Nemačke vlasti izručile su Srbiji bivšu vlasnicu propale piramidalne “Dafiment banke” Dafinu Milanović.
2004. – Umro je Sakip Sabanci (71), poznati turski biznismeni filantrop. “Sabanci Holding”, koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.<


NA DANAŠNJI DAN

9. APRIL

bodler

1821. – U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler (Charles Baudelaire). Njegovu zbirku pesama “Cveće zla” mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka.

 

 

 

8. APRIL

pikaso

1973. – Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso (Picasso). Zajedno sa Žoržom Brakom (Georges Braque) napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavštine, napoznatija su “Gospođice iz Avinjona” i “Gernika”.

 

7. APRIL

jovan_ducic_300713

1943. – U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. (“Pesme”, “Pesme u prozi”, “Plave legende”, “Pesme ljubavi i smrti”, “Carski soneti”, zbirka putopisa “Gradovi i himere”, knjiga proze “Blago cara Radovana”).>>>

6. APRIL

bomabrdovanje

1941. – Nacistička Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata napala Jugoslaviju. Beograd je u 6.30h napalo 234 bombardera i 120 lovaca. Većina žitelja Beograda zatečena je na spavanju, jer je bila nedelja. U bombardovanju koje je nastavljeno i u naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među kojima je bilo i zdanje Narodne biblioteke Srbije – ustanove osnovane 1832. – sa oko 300.000 knjiga, uključujući srednjovekovne spise neprocenjive kulturne vrednosti. >>>