2. februar

2. februar

02/02/2020 Off By BERB

 

1536. Španski istraživač Pedro de Mendosa osnovao na ušću reke La Plata grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.


1556. U najjačem zemljotresu u istoriji čovečanstva, koji je pogodio Kinu, poginulo 900 hiljada ljudi.

1709. Škotski mornar Aleksander Selkrik izbavljen sa pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. prispeo posle brodoloma. Njegova priča inspirisala Danijela Defoa da napiše roman “Robinson Kruso”.

1727. U Beogradu osnovana prva srpska škola.
Do početka 18. veka Beograd je nekoliko vekova živeo bez srpskih prosvetnih ustanova.

1808. Napoleonove trupe okupirale Rim pošto je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon potom 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurirana posle Napoleonovog pada 1814.

1834. Srpski knez Miloš Obrenović objavio treći hatišerif turskog sultana Mahmuda II, kojim je uobličen politički status i pravni karakter Kneževine Srbije. Tim dokumentom Srbiji pripojeno šest nahija, a posebnim beratom knez Miloš dobio dostojanstvo srpskog i naslednog kneza.

1848. Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okončan dvogodišnji rat Meksika i SAD. Poraženi Meksiko ustupio SAD Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju.

1878. Grčka objavila rat Turskoj.

1882. Rođen Džems Džojs, irski književnik

1895. Umro srpski pisac Ljubomir Nenadović, koji se ubraja u najčitanije srpske pisce u drugoj polovini XIX veka. Rođen u jednoj od najistaknutijih porodica u Srbiji i pripadao prvoj generaciji srpskih intelektualaca školovanih u inostranstvu. U njegovom književnom opusu najvrednijim se smatraju putopisi.

1895. Rođen Nedeljko Čabrinović, tipografski radnik, revolucionar, učesnik Sarajevskog atentata

1907. Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, koji se uvrstio među najistaknutije naučnike svog vremena otkrićem periodnog sistema hemijskih elemenata, prema kom svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske težine.

1908. Umro Milovan Glišić, književnik

1920. Mirovnim ugovorom u Dorpatu Sovjetska Rusija priznala nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposele tu zemlju u junu 1940, posle čega je Estonija postala deo SSSR.

1923. Rođen Svetozar Gligorić, šahovski velemajstor, novinar i publicista

1924. Umro srpski pisac Aleksa Šantić. Pripadao mostarskom krugu oko književnog lista “Zora”, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

1924. Rođena Mira Alečković, književnica, urednica časopisa “Mladost”, “Poletarac” i “Zmaj”, predsednica Društva Jugoslavija – Francuska, predsednica Udruženja književnika Srbije, nosilac dva Ordena Legije časti

1925. Proradila železnička trasa uskog koloseka od Beograda preko Užica i šarganskih prevoja, prema Višegradu i Dubrovniku.

1932. Rođena Bosiljka Boci, pozorišna i filmska glumica

1943. Kod Staljingrada sovjetska Crvena armija posle šestomesečnih borbi prisilila nemačku Šestu armiju na kapitulaciju. Time završena jedna od ključnih bitki u Drugom svetskom ratu.

1946. Rođena Gordana Suša, novinarka, glavna i odgovorna urednica Informativnog programa Televizije Beograd, urednica “Naše borbe”, član Saveta Republičke radiodifuzne agencije

1947. U zgradi Esnafskog doma Oblasnog narodnog pozorišta u Zaječaru održana prva predstava “Žita cvetaju” Jurija Mokreva, ovaj datum obeležava se kao Dan Pozorišta Timočke krajine “Zoran Radmilović” u Zaječaru

1964. Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uređivao list “Republika” i časopise “Danas”, “Srpski književni glasnik”, “Književne novine”. Bio upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu.

1968. Umro Ivan Ribar, dr prava, predsednik Skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Prezidijuma FNRJ

1968. Rođena Ivana Žigon, pozorišna, filmska i TV glumica

1970. U 97. godini umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamskom ratu. Bio angažovan u borbi za mir i razoružanje, zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950.

1978. Dva sovjetska kosmonauta sa svemirskog broda “Saljut” u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1978. Kratkotalasna stanica Radio Jugoslavija počela sa radom kao samostalna institucija, ugašena 31. jula 2015. godine.

1986. U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

1996. Umro američki filmski glumac i igrač Džin Keli, zvezda holivudskog mjuzikla.

1996. Umro Slavoljub Stefanović Ravasi, TV reditelj

1996. Umro Džin Keli, američki pevač, filmski glumac i baletski igrač

1997. U Beogradu policija grubom silom, koristeći vodene topove, rasterala mirne demonstracije građana koji su od novembra 1996. svakodnevno protestovali zbog odbijanja vlasti da prizna pobedu opozicije na lokalnim izborima u Srbiji.

2000. Umro Dragan Zarić, pozorišni, filmski i TV glumac

2002. Holandski princ Viljem Aleksander oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživeo tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

2003. Umro Dejan Đurković, filmski i pozorišni reditelj

2017. Umro dr Predrag Matvejević, hrvatski književnik i publicista, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sorbone u Parizu i La Sapience u Rimu, član Akademije nauka i umetnosti BiH, potpredsednik Međunarodnog PEN centra♦