16. oktobar

16. oktobar

16/10/2019 Off By BERB

1793. Zbog izdaje pred oko 300.000 Parižana na giljotini pogubljena francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja XVI i kćerka austrijske carice Marije Terezije. Tokom Francuske revolucije postala je omražena ličnost koja je gladnom narodu navodno poručila: “Ako nemate hleba, jedite kolače”.

1801. – Rođen Josip Jelačić, hrvatski ban1793. – Pogubljena Marija Antoaneta, francuska kraljica, supruga Luja XVI

1813. Počela istorijska Bitka naroda kod Lajpciga u kojoj su snage 6. antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe i prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.

1837. Srpski knez Miloš Obrenović izdao ukaz o ukidanju svih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846. Prvi put izveden veći operativan zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren upotrebio etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1854. Rođen engleski pisac irskog porekla Fingal O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld, najizrazitiji zagovornik larpurlartizma u engleskoj književnosti druge polovine 19. veka. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora zbog homoseksualizma. Umro u Parizu 1900. u bedi i nemilosti.

1856. – Rođen Oskar Vajld (Fingal O`Flaerti Vils), irski književnik

1868. – Počela sa radom Muzička škola u Subotici, najstarija na prostorima bivše Jugoslavije

1886. Rođen izraelski državnik David Ben Gurion, jedan od lidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer od 1948. do 1953. i od 1955. do 1963.

1888. Rođen američki pisac Judžin Gledston O'Nil, tvorac moderne američke drame, prvi američki dramski pisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936.

1910. Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo pred više hiljada gledalaca u Subotici let drvenim “monoplanom” koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Letelica izložena u Muzeju vazduohoplovstva u Surčinu.

1914. – Rođen Jovan Gligorijević, operski pevač-bariton, prvak Beogradske opere

1927. Rođen Ginter Gras, jedan od najznačajnijih nemačkih književnika 20. veka, svetsku slavu stekao prvim romanom “Limeni doboš”, oštar polemičar i društveni kritičar.

1937. – Dobrici Milutinoviću dodeljen “Zlatni prsten” Udruženja glumaca Kraljevine Jugoslavije

1945. Osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu UN, FAO, sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. 1979. taj datum ustanovljen kao Svetski dan hrane.

1946. Na osnovu presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Nirnbergu izvršena smrtna kazna vešanjem 9 nemačkih nacističkih vođa, među kojima su bili i šef diplomatije Joahim fon Ribentrop i načelnik štaba Vrhovne komande nemačke vojske Vilhelm Kajtel.

1953. – Štampan prvi broj “Večernjih novosti”

1959. Umro Džordž Maršal, šef Generalštaba vojske SAD u Drugom svetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu posleratne Evrope koji je po njemu nazvan “Maršalov plan”. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.

1964. Kina izvela prvu eksploziju atomske bombe i postala peta zemlja koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1969. – Rođen Danijela Nela Mihailović, pozorišna, filmska i TV glumica

1973. Državni sekretar SAD Henri Kisindžer i severnovijetnamski političar Le Duk To dobili Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To odbio da primi nagradu.

1978. Poljski kardinal Karol Vojtila izabran za 264. poglavara rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II.

1981. Umro izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan, koji je zaslužan za uspeh u izraelsko-arapskom ratu 1967, kada je Izrael za 6 dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.

1982. Umro italijanski operski pevač Mario del Monako, nazvan “tenorom epohe”. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osećanju za scenu, stekao veliku popularnost i priznanje kritike.

1982. – Umro Jakov Gotovac, hrvatski kompozitor i dirigent

1983. Umro srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, ilustrovao mnogobrojne knjige.

1984. Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio Nobelovu nagradu za mir 1960.

1996. Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo 78, ranjeno više od 100 ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

1997. – Umrla Olga Karađorđević, knjeginja, udovica kneza Pavla

1998. Pod pritiskom međunarodne zajednice jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele povlačenje u matične garnizone, ali sukobi manjeg intenziteta srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca nastavljeni.

2000. U Beogradu u 67. godini umro Milan Kurepa, istaknut fizičar, član Srpske akademije nauka i umetnosti.