23. avgust

23. avgust

23/08/2019 Off By BERB

1958. – Televizija Beograd počela da emituje program

 

1514. Turski sultan Selim I pobedio u bici kod Caldirana persijskog saha Ismaila, potom osvojio Siriju.

1754. Rođen Luj XVI, francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. doveden s porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. Zirondinski konvent svrgnuo ga sa prestola, u decembru iste godine osudjen na smrt pod optuzbom za izdaju. U januaru 1793. pogubljen na giljotini.

1775. Kralj Engleske Dzordz II proglasio americke koloniste, koji su u aprilu poceli borbe za nezavisnost americkih drzava, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemackih placenika da se obracunaju s njima. Americki rat za nezavisnost zavrsen pobedom kolonija 1783.

1821. Meksiko proglasio nezavisnost od Spanije.

1839. Na pocetku Opijumskog rata s Kinom Velika Britanija zauzela Hongkong.

1863. Umro ruski glumac Mihail Semjonovic Scepkin, najznacajniji umetnik tadasnjeg ruskog pozorista, uzor generacijama glumaca.

1864. Rođen grčki drzavnik Elefterios Venizelos. Kao premijer reformisao radnicko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio Balkanski savez i usao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

1911. – Otvoren “Grand bioskop-pozorište” u restoranu “Ruski car” u Beogradu

1912. Rođen filmski glumac, reziser i baletski igrac Dzin Keli, jedna od najznacajnijih licnosti u istoriji mjuzikla. Uspesno spajao klasican balet s modernom igrom.

1912. – Rođena Jara Ribnikar, književnica, publicista i prevodilac

1914. Japan objavio rat Nemackoj u Prvom svetskom ratu.

1926. Umro americki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda pocetkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala masovnu histeriju, posebno zenske publike. Proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavsi milione obozavateljki.

1926. – Osnovano Leskovačko gradsko pozorište, prvo profesionalno pozorište u Leskovcu

1939. Ministri inostranih poslova Nemacke i SSSR Joahim fon Ribentrop i Vjeceslav Mihajlovic Molotov potpisali u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.

1939. – Rođen Milan Vlajčić, novinar, književnik, filmski i književni kritičar

1942. Počela bitka za Staljingrad, najveca bitka u Drugom svetskom ratu, zavrsena 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je oznacio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratistu.

1944. Saveznicke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.

1944. Rumunija u Drugom svetskom ratu prekinula saveznistvo s Hitlerovom Nemackom i pridruzila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio rat Nemackoj i naredio da hapsenje pronacistickog lidera Jona Antoneskua.

1945. Privremena Narodna skupstina Demokratske Federativne Jugoslavije donela Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji kojim je oduzet “visak” zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

1947. – Rođen Goran Sultanović, pozorišni, filmski i TV glumac

1957. – Otvoren Beogradski sajam

1958. – Televizija Beograd počela da emituje program. Zvanični rad Televizije Beograd počeo je emisijama eksperimentalnog programa iz još nedovršenog studija na Sajmištu. Bila je subota, 23. avgust. Otvaranje TV Beograd najavila je Olivera Živković, spiker Radio Beograda. Olga Nađ je obavestila gledaoce o emisijama koje će biti na programu, a zatim je najavila prenos otvaranja Međunarodnog sajma tehnike i naučnih dostignuća. Reditelj prvog prenosa bio je Miroslav Dedić. U 20 časova krenuo je prvi TV Dnevnik, koji je vodio Mića Orlović. Informativni program je prvog dana uživo emitovao emisiju Svetolika Mitića. Zabavni program režirala je Mirjana Samardžić, a voditelji su bili Mića Tomić i Predrag Laković. Slavko Simić je recitovao, nastupili su Lola Novaković, Petar Cvejić i drugi. Bio je to trenutak rađanja naše televizije.

1962. Americki telekomunikacioni satelit “Telstar” emitovao prvi televizijski prenos izmedju SAD i Evrope.

1973. Pljackas banke u Stokholmu uzeo cetvoro ljudi za taoce. Tokom 6 dramaticnih dana izmedju pljackasa i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao “Stokholmski sindrom”.

1979. Prvak “Boljsoj baleta” Aleksandar Godunov zatrazio i dobio politicki azil u SAD.

1989. Umro srpski vajar Nebojsa Mitric koji je na reljefima ovekovecio mnoge glumce i znamenite licnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vracarskom platou u Beogradu.

1990. Sovjetska republika Armenija objavila nezavisnost, a Estonija pocela pregovore o odvajanju od tadasnjeg SSSR.

1992. Oko 200 mladih neonacista u prisustvu stotina odusevljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemackom gradu Rostok i sukobilo se s policijom.

1996. Ministri inostranih poslova Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinovic i Mate Granic potpisali u Beogradu sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Milosevica i Franje Tudjmana, 7. avgusta u Atini.

1996. U Beogradu otvorena kancelarija za vezu haskog Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije. Kancelarija otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle visemesecnih pregovora, potpisale u Njujorku.

1999. Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio, boraveci u svemirskoj stanici “Mir” 712 dana, rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999. Umro marokanski kralj Hasan Drugi.

2000. Avion “Erbas A320” kompanije “Galf er” sa 135 putnika i 8 clanova posade srusio se u vode Zaliva, na 5 kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio pozar u jednom od motora. U udesu nije bilo prezivelih.

2000. – Umro Milivoje – Mića Tomić, pozorišni, filmski i TV glumac♦♦