6. MART

6. MART

06/03/2015 Off By

rep-grobnice-mala<<<1945. – U Njujorku je umrla srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela je u SAD, gde je bila ilustrator modnog časopisa “Vog” i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Rođena je u Požarevcu 1909.


1475. – Rođen je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika Renesanse.
1480. – U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija prizna laportugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.
1626. – Nemački car Ferdinand II Habzburški izdao je Edikt orestituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.
1836. – Meksikanci pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) zauzeli su američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket (Davy Crockett).
1874. – Rođen je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu (1920). Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. veka napustio je sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu. Umro je 23. marta 1948. u Francuskoj (“Hrišćanstvo i klasna borba”, “Smisao istorije”, “Filozofija slobode”, “Čovek i mašina”, “O ropstvu i slobodi čoveka”).
1882. – Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.
1900. – Umro je nemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler (Gottlieb Wilhelm Daimler), koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Osnovao je 1890. kompaniju “Dajmler Motoren-Gezelšaft”, koja se 26 godina posle njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca (Benz) u kompaniju “Dajmler-Benc”, proizvođača prestižnih automobila “mercedes”.
1927. – Rođen je kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes. Pisac “magičnog realizma”, žanra koji meša mitove, magiju i realnost, najviše je doprineo da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. (“Sto godina samoće”, “Ljubav u vreme kuge”).
1941. – Krunski savet Kraljevine Jugoslavije je u Drugom svetskomratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.
1944. – Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su u Drugom svetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.
1945. – U Njujorku je umrla srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela je u SAD, gde je bila ilustrator modnog časopisa “Vog” i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Rođena je u Požarevcu 1909.
1946. – Francuska je priznala Vijetnam kao nezavisnu državu uokviru Indokineske federacije.
1949. – Radio Beograd je prvi put emitovao humorističku emisiju “Veselo veče”, koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.
1953. – Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.
1957. – Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togo land ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
1980. – Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar (Marguerite Yourcenar) postala je prva žena član Francuske akademije.
1992. – “Mikelanđelo”, jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom sveta.
1993. – Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzelisu Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomesečnih borbi s vladinim snagama.
1994. – Umrla je grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista (“Nikad nedeljom”, “Fedra”, “Ciganin i džentlmen”).
1998. – U sukobima sa srpskim snagama bezbednosti na Kosovu je ubijen Adem Jašari, jedan od glavnih vođa ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova.
1999. – Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen je Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko milion i po ljudi.
2001. – Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.
2002. – Vlasti u Indiji su uspostavile kontrolu nad zapadnomindijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgoreli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.
2004. – U 89. godini umro je najpoznatiji brazilski plejboj Žoržinjo Genl (Jorginho Guinle) koji je osvojio poznate lepotice među kojima su Merilin Monro, Romi Šnajder, Džejn Mensfild, Rita Hejvort i Anita Ekberg.
2005. – U SAD je umro fizičar i laureat Nobelove nagrade, Hans Bete (Bethe), koji je pobegao iz nacističke Nemačke, a zatim postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.<


NA DANAŠNJI DAN

 5. MART

prokopfjev

<<< 1953. – Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka, koji je u svom delu uspešno asimilirao rusko muzičko nasleđe i sopstveni moderni muzički izraz. U njegovom opusu od 138 dela izdvaja se Peta simfonija i balet “Romeo i Julija”. Komponovao je i muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna “Aleksandar Nevski” i “Ivan Grozni” 1496. – Engleski kralj Henri VII (Henry) primio je u službu italijanske pomorce Đovanija (Giovanni) i Sebastijana Kabota

 

 

4. MART

18174_hilandar1

<<<2004. – U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa 1193. – Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovođa koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat. 1678. – U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti

3. MART

sanstefan

<<<1878. – Potpisan je Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da “istočno pitanje” reši u svoju korist i stvaranjem Velika Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke izvršena je revizija Sanstefanskog ugovora na Berlinskom kongresu u junu iste godine. 1703. – Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka.

2. MART

feljton-kralj-nikola

<<<1921. – U Francuskoj je umro bivši crnogorski kralj Nikola I.Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora je vodila oslobodilačke ratove protiv Turske i stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorije (Berlinski kongres 1878). U novembru 1918. Velika narodna skupština u Podgorici zbacila ga je s vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti su u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni na Cetinju 1459. – Rođen je holandski sveštenik Adrijan Floriszon (Adriaan Floriszoon),